Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja.

Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi označio stanje koje je u blažoj formi nalikovalo, odnosno bilo je “granično” — jednoj od dviju „velikih psihoza“, shizofreniji ili bipolarnom afektivnom poremećaju. Može se reći kako je postojala čvršća veza, i konceptualno i epidemiološki, između shizotipne ličnosti i razvijene shizofrenije. Veza između graničnog poremećaja ličnosti i bipolarnog afektivnog poremećaja činila se slabijom. U jednom ranijem članku navodi se kako tada dostupni dokazi upućuju na shizotipnu ličnost kao varijantu shizofrenije, dok se razmatra moguća veza između graničnog poremećaja ličnosti i bipolarnog poremećaja. Studija blizanaca Torgersena u Norveškoj (1984.) pokazala je kako se čini da genetski čimbenici utječu na razvoj shizotipne ličnosti, ali ne i graničnog poremećaja.

Suvremena razmišljanja (prema autorima Kavoussi i Siever), ipak navode kako u određenoj mjeri postoji preklapanje između dva tipa ličnosti. Veliki dio nejasnoća vezano uz ulogu genetskih čimbenika u graničnom poremećaju ličnosti proizlazi iz neuspješnog uvažavanja činjenice da karakteristike shizotipne ličnosti naglašavaju kognitivne osobitosti (ekscentrični govor, ideje o referencama, itd.) koje se vjerojatno neće pojaviti vezano uz disfunkcionalno roditeljstvo, zanemarivanje od strane majke ili druge nedostatke koji se opetovano pojavljuju u povijesti pacijenata s graničnim poremećajem ličnosti. Tako se shizotipne karakteristike pojavljuju kao atipičan oblik psihoze, odnosno kao pretežno kognitivna forma psihoze. No, emocionalna disregulacija kao srž graničnog poremećaja ličnosti može proizaći iz nasljedne predispozicije za bipolarni poremećaj ili iz ometajućeg, nasilnog ili zanemarujućeg roditeljskog odgoja koji je prisutan kod velike većine pacijenata s graničnim poremećajem ličnosti.

Izuzetak čini određeni broj pacijenata s graničnim poremećajem koji su imali tople roditelje koji su iskazivali puno ljubavi; koji nisu bili zlostavljani, zanemarivani ili čak pogođeni smrću roditelja u godinama njihovog odrastanja. Kod ovih (ipak rjeđih) graničnih pacijenata njihovu psihopatologiju zapravo možemo objasniti samo genetskim utjecajem. Iz ove perspektive granični poremećaj ličnosti možemo najbolje sagledati kao etiološki miješano stanje, odnosno poremećaj emocionalne regulacije koji može nastati primarno iz: (a) nepovoljnog ranog okruženja, (b) genetskog opterećenja za bipolarni poremećaj ili (c) mješavine navedena dva čimbenika. Treba podsjetiti kako određeni udio osoba kojima je u adolescenciji ili ranim 20-ima dijagnosticiran granični poremećaj ličnosti i dalje pokazuje ​​jasne znakove bipolarnog poremećaja kada uđu u odraslu životnu dob. Kod potonjih postoji tendencija prisustva simptoma i opterećenosti tijekom godina, za razliku od veće skupine pacijenata s graničnim poremećajem kod kojih mnogi, osobito uz kvalitetno liječenje, postižu remisiju, pa čak i oporavak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Upit za disocijativni poremećaj

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]