Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su povezanost izloženosti ranim čimbenicima s rizikom za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja.

Studija je uključila švedski registar koji je sadržavao 4184 osoba sa shizofrenijom i 18 681 osoba s bipolarnim afektivnim poremećajem kojima je poremećaj dijagnosticiran u periodu od 1988. do 2013. godine, a koji su individualno uspoređivani s kontrolnim ispitanicima prema godini rođenja, spolu i mjestu rođenja. Evaluiran je rizik od shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja prema sezonalnosti, teškim prenatalnim infekcijama i perinatalnim čimbenicima.

Rezultati istraživanja su pokazali kako je sezonalnost imala jednak obrazac rizik kod oba poremećaja. Veći je rizik za osobe rođene u studenom-prosincu, a manji rizik za osobe rođene u travnju-lipnju. Vezano uz različite perinatalne čimbenike općenito se može reći da su bili povezani sa značajnije većim rizikom od shizofrenije, a manje kod bipolarnog afektivnog poremećaja. Prenatalne infekcije bile su jedino povezane s većim rizikom od shizofrenije.

Nekoliko perinatalnih čimbenika bilo je povezano s oba poremećaja, a značajnije izražena povezanost bila je veća kod shizofrenije i nižu tjelesnu težinu kod poroda, niži APGAR i visok broj poroda nakon 20. tjedna trudnoće. Kongenitalne malformacije bile su jedino povezane s visokim rizikom od shizofrenije te žutica s bipolarnim afektivnim poremećajem.

Zaključno se može reći kako su nepovoljni perinatalni čimbenici i vrijeme rođenja u zimskom periodu bili rizični čimbenici kod oba poremećaja, dok su teške prenatalne infekcije bile jedini rizični čimbenik za shizofreniju. Izloženost u ranom periodu života bila je povezana s većim rizikom za razvoja oba poremećaja, ali ipak može igrati veću ulogu u razvoju shizofrenije nego bipolarnog afektivnog poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Bipolarni poremećaj

Imam bipolarni poremećaj, psihotične napadaje i depresiju. Molim Vaš savjet što da radim kako bi mi bilo bolje!

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Bipolarni poremećaj

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Kao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Ketogena dijeta

Ketogena prehrana i shizofrenija

Autori Sarnyai, Kraeuter i Palmer objavili su rezultate nedavnog istraživanja o učinkovitosti ketogene prehrane kod pacijenata sa shizofrenijom. Proučavali su narušeni metabolizam glukoze i energije u shizofreniji, što predstavlja podlogu za razmišljanje o prednostima ketogene prehrane.

BAP

Je li navedena terapija u fazi depresije adekvatna?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]