Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema uvida u svoje stanje. Iznimno je važna dostupnost liječenja, mobilni timovi, fleksibilnosti, kao i izgradnja terapijske suradljivosti od samog početka liječenja.

Sustav skrbi i podrške uključuje nekoliko komponenti od integriranog multidisciplinarnog pristupa, dostupnosti case managera uz održavanje redovitog kontakta, prilagodljivost sustava te uključivanje obitelji.

Nošenje sa stigmom može poboljšati uključivanje različitih platformi poput televizije, društvenih mreža, influencera itd. što može pomoći u normalizaciji straha od psihoze i prenijeti poruku nade koja svakako postoji te da se bolest može uspješno liječiti.

Potrebno je biti svjestan ranjivosti nekih osoba i neka mjesta učiniti ugodnijim poput radnih mjesta, edukacijskih institucija, različitih zajednica, kultura i jezika. Uključiti obitelji i stvoriti mrežu podrške, kroz psihoedukaciju članova obitelji, poticanje uključivanja partnera u podršku te se boriti protiv usamljenosti.

Optimalne intervencije u ranom prepoznavanju i liječenju prvih psihotičnih epizoda dovode do smanjenog broja hospitalnih liječenja, smanjenog broja dana provedenih na bolničkom liječenju, kao i sveukupnog smanjenja troškova liječenja.

Zaključno se može reći kako su rane intervencije u liječenju prve epizode psihoze od iznimne važnosti budući da je dulje trajanje neliječene prve epizode povezano s lošijim ishodom bolesti uključujući i veće stope ponovnih epizoda bolesti. U liječenju bolesti su važni asertivni, multidisciplinarni timovi koji su lako dostupni i fleksibilni. Antipsihotici su neizostavan dio liječenja, a odabir određenog lijeka temelji se na profilu podnošljivosti i sigurnosti, a istinska se učinkovitost temelji na suradljivosti pacijenta. Rane intervencije su pokazali jasne benefite u prvom redu kroz smanjen broj hospitalizacija i bolničkih dana liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]