Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema uvida u svoje stanje. Iznimno je važna dostupnost liječenja, mobilni timovi, fleksibilnosti, kao i izgradnja terapijske suradljivosti od samog početka liječenja.

Sustav skrbi i podrške uključuje nekoliko komponenti od integriranog multidisciplinarnog pristupa, dostupnosti case managera uz održavanje redovitog kontakta, prilagodljivost sustava te uključivanje obitelji.

Nošenje sa stigmom može poboljšati uključivanje različitih platformi poput televizije, društvenih mreža, influencera itd. što može pomoći u normalizaciji straha od psihoze i prenijeti poruku nade koja svakako postoji te da se bolest može uspješno liječiti.

Potrebno je biti svjestan ranjivosti nekih osoba i neka mjesta učiniti ugodnijim poput radnih mjesta, edukacijskih institucija, različitih zajednica, kultura i jezika. Uključiti obitelji i stvoriti mrežu podrške, kroz psihoedukaciju članova obitelji, poticanje uključivanja partnera u podršku te se boriti protiv usamljenosti.

Optimalne intervencije u ranom prepoznavanju i liječenju prvih psihotičnih epizoda dovode do smanjenog broja hospitalnih liječenja, smanjenog broja dana provedenih na bolničkom liječenju, kao i sveukupnog smanjenja troškova liječenja.

Zaključno se može reći kako su rane intervencije u liječenju prve epizode psihoze od iznimne važnosti budući da je dulje trajanje neliječene prve epizode povezano s lošijim ishodom bolesti uključujući i veće stope ponovnih epizoda bolesti. U liječenju bolesti su važni asertivni, multidisciplinarni timovi koji su lako dostupni i fleksibilni. Antipsihotici su neizostavan dio liječenja, a odabir određenog lijeka temelji se na profilu podnošljivosti i sigurnosti, a istinska se učinkovitost temelji na suradljivosti pacijenta. Rane intervencije su pokazali jasne benefite u prvom redu kroz smanjen broj hospitalizacija i bolničkih dana liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]