Bipolarni afektivni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bipolarni afektivni poremećaj (ranije nazivan „manično-depresivna psihoza”) karakteriziran je izmjenama povišenog (manija ili hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija) što posljedično dovodi do znatnog poremećaja bolesnikovog raspoloženja i aktivnosti.

Oko 30% bolesnika u općoj praksi ima neku vrstu poremećaja raspoloženja. Učestalost javljanja (prevalencija) bipolarnog poremećaja u Europi je oko 1%. No, kako se često pogrešno dijagnosticira, njegov udio u populaciji vjerojatno je i veći. To je kronični poremećaj i spada među 10 svjetskih najvećih javnozdravstvenih problema. Za većinu bolesnika periodi sniženog raspoloženja svojim trajanjem i učestalošću javljanja značajno premašuju periode povišenog raspoloženja. Što se bolest kasnije dijagnosticira, ishod može biti nepovoljniji.

Klinička slika

Osim promjene u raspoloženju, ovaj poremećaj dovodi do oštećenja i u ostalim psihičkim funkcijama uključujući pažnju, mišljenje, nagon i volju. Faze povišenog raspoloženja karakterizirane su hiperaktivnošću, osjećajem viška energije i samopouzdanja, pretjeranog optimizma, smanjenom potrebom za snom.

Takvo povišeno raspoloženje može varirati od bezbrižne veselosti do nekontroliranog uzbuđenja. Dijagnosticiranje i liječenje (hipom) manične faze može predstavljati problem jer se oboljela osoba osjeća puna energije i ideja, pa često nije sklona dolasku liječniku i uključivanju u tretman. Kod bolesnika sa sniženim (depresivnim) raspoloženjem javlja se gubitak energije, interesa i uživanja, osjećaj krivnje i bezvrijednosti, teškoće u donošenju odluka, promjene apetita i tjelesne težine, problem koncentracije, gubitak apetita, smetnje spavanja, bezvoljnost i osjećaj usporenosti.

U depresivnoj fazi takvi bolesnici mogu pokazivati sklonost suicidu, dok su u hipomanično/maničnoj fazi skloniji različitim nepromišljenim postupcima (zaokupljeni su velikim planovima u kojima sebi pripisuju veliku ulogu, uključuju se u nove pothvate i aktivnosti) koji mogu dovesti do pretjeranog trošenja novca i financijskih gubitaka, ugrožavanja poslovnih, obiteljskih ili socijalnih odnosa, zaljubljivi su uz izražen povećani seksualni interes. Uz sve navedene smetnje u obje faze bolesti mogu biti prisutni i psihotični simptomi (sumanute ideje i halucinacije).

Često se javljaju različitim preuveličane ideje političke, financijske, seksualne ili religiozne prirode, a ideje proganjanja mogu biti izražene u toj mjeri da se razviju u pravi progonstveni sustav.

Rizični čimbenici

Smatra se da bipolarni poremećaj nastaje uzajamnim djelovanjem bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Od ostalih rizičnih čimbenika navode se viši socioekonomski status, psihosocijalni stresovi, zlouporaba alkohola i droga i ostalo.

Učestalost javljanja i tijek bolesti

Manične epizode obično počinju naglo i traju između dva tjedna i četiri do pet mjeseci (prosječno trajanje je oko četiri mjeseca). Depresivne epizode traju duže, oko 20 tjedana, dok rjeđe, obično kod starijih osoba mogu trajati i godinu dana. Prva epizoda bolesti obično se javlja između 15. i 30. godine života, no može se javiti u bilo koje doba od puberteta. Raniji početak bolesti upućuje na kroničan tijek, brze izmjene epizoda i miješanu kliničku sliku, što obično znači da će bolesnik lošije reagirati na terapiju i da će bolest imati lošiju prognozu.

Najčešći tijek bipolarnog poremećaja u odrasloj dobi je izmjena depresivnih i hipom/maničnih epizoda. S vremenom te epizode postaju sve češće, a periodi bez simptoma bolesti sve kraći. Kod 75% žena i 67% muškaraca poremećaj počinje depresivnom epizodom, a oko 10 do 20% oboljelih ima isključivo manične epizode, koje obično nastupe vrlo brzo. Broj epizoda manije kreće se od 2 do 30, s prosjekom oko 9 u toku života. Ako se ne liječi, manična epizoda obično traje oko tri mjeseca. Kod oko 15% bolesnika javljaju se psihotične epizode manije ili depresije.

Prognoza 

Bolest dovodi do značajnog pada psihosocijalnog funkcioniranja i smanjene kvalitete života, a kada se javlja u mlađoj dobi nepovoljno utječe na tijek školovanja. Također predstavlja rizik za razvoj ovisnosti o psihoaktivnim tvarima oštećenja u socijalnom i radnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju da oko 20% bolesnika izvrši suicid, dok oko 35% pokuša suicid.

Čimbenici koji predstavljaju rizik za pokušaj suicida su obiteljska povijest suicidalnog ponašanja, prethodni pokušaj suicida, rani početak bolesti, istovremeno prisustvo drugog psihičkog poremećaja (npr. zloupotreba psihoaktivnih tvari, anksiozni poremećaj), tjelesno ili seksualno zlostavljanje, pušenje, psihosocijalni stresovi, nezaposlenost, usamljenost, godišnje doba (proljeće, rano ljeto), nedovoljno povjerenje u liječnika.

Koliko je važno liječenje takvih poremećaja pokazuju podaci da neliječeni bolesnici imaju kraći život za 9 godina, 14 godina smanjenu funkcionalnost i slabiju kvalitetu života 12 godina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Psihijatrija

Aripiprazol u tretmanu bolesnika s psihotičnim poremećajima

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kliničko iskustvo sa aripiprazolom potvrdilo je efektivnost i sigurnost ovog novog antipsihotika u pacijenata sa shizofrenijom, ako i u tretmanu manije u bipolarnom poremećaju tipa I…

Depresija

Imam bipolarni poremećaj, psihotične napadaje i depresiju. Molim Vaš savjet što da radim kako bi mi bilo bolje!

Psihijatrija

Kompulzivno kupovanje – ovisnost modernog doba

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Preokupiranost kupovanjem, kao i popratni impulsi i ponašanje, uzrokuju značajne posljedice, koje utječu na socijalno i radno funkcioniranje ili rezultiraju financijskim problemima, a ne događaju se za vrijeme manije (faza u okviru bipolarnog afektivnog poremećaja).

Depresija

Je li navedena terapija u fazi depresije adekvatna?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]