PTSP i teška depresija – trebam li mijenjati liječnika?

Poštovani,
ponovno šaljem upit za savjet jer je moje prijašnje pitanje. Trebam objektivan savjet.

Kao dijete sam bila seksualno zlostavljana od strane pedofila, sa 17. god. to rekla psihijatru. Prvi puta kada mu to rekla samo je skolutao očima i rekao neka to zaboravim, da ako prijavim da će mi se roditelji još više svađati, da ću tome čovjeku uništiti život, da me taj čovjek gledao kao ženu itd…ugl. bila je to vrlo loša Psihot.
Godinama kasnije se nisam liječila više psih. sve do sada. Imam 31. god. I podnijela sam prijavu te je slučaj na DORH-u.
Sada se liječim kod sina tog liječnika. Imam dg. PTSP i teška depr.
Mene muči tijek psihoterapije kod novog liječnika. Inače je jako empatičan, posvećen pacijentima itd…no ja ga mrzim jer sam zamrzila prvog liječnika i sama imam neki afinitet prema psihijatrima. Zbog lošeg iskustva. Smatram da je taj doktor izrod prvog liječnika i sve loše vežem na njega. I svaki izrod te generacije smatram lošim. Samoljublje, bahatost, pun sebe, arogantnost, pacijenti su psihički slučajevi-tko će im vjerovati, propaliteti, bitna je bila samo privat praksa-lova itd… (kod prvog liječnika). Ne mogu ga probaviti jednostavno i ne znam da li je u redu dalje kod njega nastaviti liječenje. Također s njim nemam pomaka. Koliko god se on trudio i koliko god bio načitan, pametan on sa mnom pomaka nema. Također me niti shvaća ozbiljno oko suicidalnih misli (ginekolog me ozbiljnije shvatio i poslao u Zg psihologu).
Da li bi po Vašem mišljenju trebala mijenjati liječnika?.
Lp,

7.6.2023

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

kako ste napomenuli da je Vaš sadašnji psihijatar sin Vašeg prethodnog, zasigurno to dodatno pridonosi Vašem negativnom transferu. Moguće da biste i bez toga imali razvijen intenzivan transfer iz niza razloga i loših ranijih iskustava. Možete sa svojim sadašnjim psihijatrom otvoriti tu temu i iskreno podijeliti svoje osjećaje. To može dati priliku za važne terapijske prorade, a i odgovor da li nastaviti terapiju možete potražiti zajedničkim s njim.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]