Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta

Uzimam lijekove jer imam neke psihičke probleme a ne znam ni sam koji su to točno. Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta s ljudima i izbjegavam ih koliko god mogu i koliko mi to moj posao dozvoljava, teško je tako živjeti i raditi. Kad popijem te lijekove puno mi je lakše komunicirati sa ljudima i svojom okolinom i nemam te fobije od vanjskog svijeta, jednostavno u mojoj glavi “magično” nestanu svi ti problemi! Nisam siguran da je to rješenje mojih problema, a pošto ste vi farmaceutska tvrtka molim Vas da mi odgovorite koji biste mi lijek preporučili?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih osoba u različitim situacijama. Osoba je svjesna svoje anksioznosti (strepnje) i pratećih tjelesnih znakova (crvenilo lica, znojenje, drhtanje i blokada govora), što pojačava izvorni strah i mogućnost nastanka panike. Sve se to negativno odražava na socijalne odnose, što ima za posljedicu smanjenu radnu aktivnost, probleme funkcioniranja u svakodnevnim životnim situacijama i dovodi do smanjenja kvalitete života.

U liječenju socijalnog anksioznog poremećaja efikasne su metode psihoterapije, kao što su: kognitivno-bihevioralna terapija i uvježbavanje socijalne efikasnoti.

Lijek izbora u liječenju socijalnog anksioznog poremećaja su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, kao što su paroksetin ,sertralin i dr. Serotonin je vrlo važan i vrlo raširen spoj u našem živčanom sustavu, a primjenom ovih lijekova dolazi do prirodnog oporavka anksiolitičke aktivnosti živčanog sustava. 

Lijekove koji spadaju u grupu anksiolitika, kao što je diazepam, treba koristiti samo kao pomoćno sredstvo u akutnoj fazi bolesti. Njihov anksiolitički učinak i brz nastup djelovanja razlogom su njihove česte i široke primjene u liječenju anksioznih poremećaja.

Iz podataka koje ste nam u prethodnom mailu predočili, može se zaključiti da uzimate diazepam u dozi koja premašuje preporučenu dnevnu dozu, a dodatkom tramadola  vjerojatno pokušavate riješiti nagomilane probleme.

Naš bi Vam savjet bio da ne lutate i ne dovodite svoj život u opasnost nekontroliranim uzimanjem većih doza različitih lijekova. Povjerite svoje probleme Vašem obiteljskom liječniku, koji Vam može prepisati preporučene lijekove. U pogledu psihoterapijskih metoda liječenja ili ako se jave teži problemi, posavjetujte se sa specijalistom psihijatrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]