Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta

Uzimam lijekove jer imam neke psihičke probleme a ne znam ni sam koji su to točno. Stalno osjećam strah, “bojim” se socijalnog kontakta s ljudima i izbjegavam ih koliko god mogu i koliko mi to moj posao dozvoljava, teško je tako živjeti i raditi. Kad popijem te lijekove puno mi je lakše komunicirati sa ljudima i svojom okolinom i nemam te fobije od vanjskog svijeta, jednostavno u mojoj glavi “magično” nestanu svi ti problemi! Nisam siguran da je to rješenje mojih problema, a pošto ste vi farmaceutska tvrtka molim Vas da mi odgovorite koji biste mi lijek preporučili?

23.12.2015

Odgovara

Belupo liječnik

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih osoba u različitim situacijama. Osoba je svjesna svoje anksioznosti (strepnje) i pratećih tjelesnih znakova (crvenilo lica, znojenje, drhtanje i blokada govora), što pojačava izvorni strah i mogućnost nastanka panike. Sve se to negativno odražava na socijalne odnose, što ima za posljedicu smanjenu radnu aktivnost, probleme funkcioniranja u svakodnevnim životnim situacijama i dovodi do smanjenja kvalitete života.

U liječenju socijalnog anksioznog poremećaja efikasne su metode psihoterapije, kao što su: kognitivno-bihevioralna terapija i uvježbavanje socijalne efikasnoti.

Lijek izbora u liječenju socijalnog anksioznog poremećaja su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, kao što su paroksetin ,sertralin i dr. Serotonin je vrlo važan i vrlo raširen spoj u našem živčanom sustavu, a primjenom ovih lijekova dolazi do prirodnog oporavka anksiolitičke aktivnosti živčanog sustava. 

Lijekove koji spadaju u grupu anksiolitika, kao što je diazepam, treba koristiti samo kao pomoćno sredstvo u akutnoj fazi bolesti. Njihov anksiolitički učinak i brz nastup djelovanja razlogom su njihove česte i široke primjene u liječenju anksioznih poremećaja.

Iz podataka koje ste nam u prethodnom mailu predočili, može se zaključiti da uzimate diazepam u dozi koja premašuje preporučenu dnevnu dozu, a dodatkom tramadola  vjerojatno pokušavate riješiti nagomilane probleme.

Naš bi Vam savjet bio da ne lutate i ne dovodite svoj život u opasnost nekontroliranim uzimanjem većih doza različitih lijekova. Povjerite svoje probleme Vašem obiteljskom liječniku, koji Vam može prepisati preporučene lijekove. U pogledu psihoterapijskih metoda liječenja ili ako se jave teži problemi, posavjetujte se sa specijalistom psihijatrom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]