Zbog stresnih situacija u životu bojim se da sam hipohondar, kako si mogu pomoći?

Poštovani, molim za pomoć i savjet, naime imam 40 godina, nisam rađala, u braku sam, prosla sam puno postupaka potpomognute oplodnje neuspješnih, imala vanmateričnu trudnoću i inducirani pobačaj u 20 tjednu trudnoće, zaposlena sam kao i suprug imamo dobre plaće, moj problem se počeo javljati unazad 3 godine, u vidu straha od bolesti, stalno nesto trazim, stalno me nesto boli, i to traje i po mjesec dana i onda kao rukom odneseno se vratim u normalu, naime ja stvarno osjećam fizičku bol pojedinih organa, no dok mi sve pretrage ne pokazu da mi nije nista ja jednostavno gubim volju za ikakvim druzenje, samo bih spavala jer jedino tad o problemu ne razmisljam, imam osjećaj da što vise mislim da me zapravo fizicki to jače i boli, tako je i sada, i čim vidim neki blagi nenamjerni pad kilaže odmah mislim na najgore, inače sam već išla psihijatru, ali od tad je prošlo 3 godine, tad sam pila eliceu, i prestala nakon godine dana nakon sto su se kupirali simptomi, sad je problem probavnih tegoba s promjenom u stolici, i moje misli su usmjerene na najgore, dok ja sad ne napravim sve pretrage da ili dokazem ili opovrgnem svoje postojanje nekakve bolesti, ja jednostavno bi taj period provela doma, i spavala, nedavno sam mislila da imam melanom, prije toga sam mislila da imam karcinom grla, i tako u krug, sve to s vremenom prođe ali se onda javlja nova sumnja, znam da bi mozda opet dobro bilo otici psihijatru, ali nazalost kod nas vise nema u gradu nitko tko bi se ozbiljno s tim pozabavio, i sama sam zdravstveni djelatnik, pa bih vas molila za savjet sto mi je činiti, i akko bih si sama donekle mogla pomoći, jer stvarno mislim da od 0-24 samo o tome razmisljam. Hvala i srdačan pozdrav.

28.11.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

kada tjeskobu koju osjećamo negdje u sebi, a ne osvještavamo ju i nesvjesno potisnemo, ona može doći do izražaja, odnosno pretvoriti se u neke tjelesne simptome, u vidu somatizacija. One se mogu i mijenjati. Istovremeno se može javljati i takav strah od teških bolesti, u vidu hipohondrijskih strahova. Preporučila bih uključivanje u psihoterapiju. Kada je potrebno da se olakša nošenje s tim tegobama, može se uključiti u farmakoterapija, kao što ste i sami imali iskustvo.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?