Poremećaji prehrane 1. dio

Poremećaji prehrane predstavljaju ozbiljan problem koji uključuje svakodnevne promjene u načinu prehrane, od uzimanje iznimno malih količina hrane do prejedanja.

Poremećaji prehrane predstavljaju ozbiljan problem koji uključuje svakodnevne promjene u načinu prehrane, od uzimanje iznimno malih količina hrane do prejedanja. U početku se radi o premalim ili prevelikim količinama hrane, no u određenoj točki osoba počinje gubiti kontrolu nad svojom prehranom.
Ovaj poremećaj također uključuje pretjeranu brigu ili okupiranost tjelesnom težinom ili izgledom. Često ga se opisuje kao vanjski izričaj unutarnje emocionalne boli i konfuzije. Misli i ponašanje koji su fokusirani na hranu predstavljaju neadekvatan način nošenja s emocionalnim problemima jer se osoba ne uspijeva izraziti na drugi zadovoljavajući način. Često se u podlozi nalazi negativan doživljaj sebe, osjećaj da se „loše” i neprihvatljive stvari u vezi sebe ne mogu promijeniti, pa hrana predstavlja pokušaj preuzimanja kontrole. Često postoji konfuzija u vezi vanjskog izgleda posebno stoga što moderna kultura sve više ističe značaj i važnost idealne tjelesne građe, pa različite dijete i restriktivan način ishrane postaju sve prihvaćeniji.

Poremećaji prehrane imaju najvišu stopu mortaliteta od svih mentalnih poremećaja, a čak 10 do 20% osoba s ovim poremećajem na kraju umre od komplikacija. Iako se manifestiraju problemima vezanim uz prehranu, problem kod ovih poremećaja je u načinu suočavanja s dubljim problemima jer je direktan način nošenja s problemom za osobu odviše bolan ili pretežak. Stoga ovi poremećaji predstavljaju kompleksna stanja u podlozi kojih se nalaze problemi identiteta, samopoštovanja i slike o sebi. Često ih je teško prepoznati, a rijetki prihvaćaju i priznaju postojanje problema.

Poremećaj se obično pojavljuje u pubertetu ili ranoj adolescenciji, no može se javiti u djetinjstvu ili kasnije tijekom života. Javlja se u oba spola. Često se uz njega javljaju druge psihičke bolesti kao što su depresija, zlouporaba psihoaktivnih tvari ili anksiozni poremećaj. Najčešći poremećaji prehrane su anoreksija nervoza, bulimija nervoza i pretjerano prejedanje.

Obično postoji više uzroka ovog poremećaja – sniženo samopoštovanje, osjećaj neadekvatnosti ili nedostatka kontrole, usamljenost, depresija, ljutnja, poremećeni obiteljski odnosi, povijest fizičkog ili seksualnog zlostavljanja, poteškoće u izražavanju emocija, itd. Moguća je i biokemijska ili biološka podloga u nastanku ovog poremećaja.

Znakovi upozorenja:

  •  socijalno povlačenje
  •  težnja da se bude savršen
  •  problemi s koncentracijom
  •  sniženo samopoštovanje
  •  negiranje problema
  •  snižena tolerancija
  •  pretjerano razmišljanje o hrani, tjelesnoj težini, kalorijama i mišljenju drugih ljudi
  •  doživljaj osobe da je debela čak i kada je stvarna tjelesnatežina normalna ili snižena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]