Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 8. dio

Simptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana…

Anksiozni poremećaji prouzročeni psihoaktivnom tvari/lijekom

Psihoaktivne tvari ili lijekovi također mogu dovesti do pojave anksioznih smetnji, no da bismo dijagnosticirali anksiozni poremećaj koji je uzrokovan psihoaktivnom tvari ili lijekom prema DSM-5, moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: 

  • panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom
  • postoje dokazi iz anamneze, tjelesnog pregleda ili laboratorijskih nalaza iz obje dolje navedene točke: a) simptomi kriterija A razvili su se tijekom ili ubrzo nakon intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanjem od nje ili nakon izlaganja lijeku,b) dotična psihoaktivna tvar/lijek mogu izazvati simptome Kriterija A,
  • ova se smetnja ne može bolje objasniti anksioznim poremećajem koji nije prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom. Takvi dokazi neovisnog anksioznog poremećaja mogu uključivati sljedeće: simptomi prethode početku uporabe psihoaktivne tvari/lijeka; simptomi traju znatan vremenski period (npr. oko mjesec dana) nakon prestanka akutnog sustezanja ili ozbiljne intoksikacije; ili postoje drugi dokazi koji upućuju na postojanje neovisnog anksioznog poremećaja prouzročenog ne-psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. povijest ponavljajućih epizoda vezanih uz ne-psihoaktivnu tvar/lijek),
  • ova se smetnja ne javlja isključivo tijekom delirija,
  • ova smetnja uzrokuje klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja.

 
Ako panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom i klinički su značajni, postavit ćemo ovu dijagnozu, a ne dijagnozu intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanjem od psihoaktivne tvari.

Simptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana. Ako se radi o psihoaktivnoj tvari, simptomi panike ili anksioznosti moraju se razviti tijekom ili vlo brzo nakon intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanja.

Veliki je broj psihoaktivnih tvari ili lijekova koji mogu biti uzročnici ovih smetnji. Među njima se navode: alkohol, kofein, kanabis, inhalanti, fenilciklidin, drugi halucinogeni, stimulansi (uključivši kokain) te druge ili nepoznate psihoaktivne tvari. Isto tako panika ili anksioznost mogu biti vezani uz sustezanje od alkohola, opioida, sedativa, hipnotika i anksiolitika, stimulansa (uključivši kokain) te druge ili nepoznate psihoaktivne tvari. Anksiozne simptome mogu potaknuti anestetici i analgetici, simpatomimetici ili drugi bronhodilatatori, antikolinergici, inzulin, pripravci štitnjače, oralni kontraceptivi, antihistaminici, antiparkinsonici, kortikosteroidi, antihipertenzivi i kardiovaskularni lijekovi, antikonvulzivi, litij karbonat, antipsihotici i antidepresivi, teški metali i toksini (npr. organofosfatni insekticidi, nervni plinovi, ugljični monoksid, ugljični dioksid, hlapljive tvari kao što su benzin i boja).

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti intoksikaciju psihoaktivnom tvari i sustezanje od psihoaktivne tvari, anksiozni poremećaj koji nije prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom, delirij te anksiozni poremećaji zbog drugog zdravstvenog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?