Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji.

Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. Karakterizira ga prisustvo dva ili više stanja ličnosti unutar jedne osobe što dovodi do stanja kada se jedna osoba „prebacuje“ između različitih “alter ega” (koji se također zovu stanja selfa, identiteti ili dijelovi).

Osobe s ovim poremećajem ima učestale epizode amnezije vezano uz traumatske događaje kao i elemente svakodnevnog života.

Nekolicina studija jasno upućuje da ovaj poremećaj ima specifične karakteristike. Također navode da ovo stanje može biti prisutno u 1% opće populacije. No, pitanje je da li ovaj poremećaj uopće postoji ili se radi o pomodnom fenomenu koji se često opisuje zadnjih godina da se postavlja pitanje radi li se o “epidemiji” u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji.

Prema istraživanju Hingraya 2/3 ispitanika psihijatara navelo je kako nikada nisu imali pacijenta s tom dijagnozom. Od onih koji jesu, 24% je reklo da su vidjeli između 1 i 4 pacijenata s tim poremećajem. Oko polovine ispitanika (48%) navelo je pacijenti koje su viđali tijekom godine dana sami sebi su postavili dijagnozu.

Nije lako razlikovati ovaj poremećaj od shizofrenije ili graničnog poremećaja ličnosti. Hingray zaključno u svom istraživanju navodi kako efekt kameleona ima svoju ulogu u disocijativnom poremećaju identiteta budući da je disocijacija zaštitni mehanizam: omogućuje osobi izbjegavanje neugodnih osjećaja ili sadržaja što može preuzeti različite forme (npr. panični poremećaj, opsesivno–kompulzivni poremećaj, terapijski rezistentna depresija, atipična shizofrenija). Nastavno na sve navedeno, Hingray ističe kako je potrebno obratiti pažnju na atipične psihijatrijske simptome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet