Distimija

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje.

Ovaj poremećaj spada u poremećaje raspoloženja i predstavlja blaži oblik depresivnog poremećaja. U osnovi distimija je kronično negativan stav prema životu. Potječe od grčkih riječi „dys” što znači „loše” i „thymia” što znači „stanje uma”, jer je prema starogrčkom vjerovanju žlijezda timus sjedište svih osjećaja. Ovaj poremećaj obično počinje vrlo postupno u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, no moguć je i kasniji početak.

Ako se javi nakon 50. godine, potrebno je isključiti postojanje tjelesne bolesti jer je njihova učestalost u tim slučajevima vrlo velika. Poremećaj se javlja dva dotri puta češće kod žena. Najčešće traje oko dvije godine, no ponekad i dulje od pet godina. Ponekad se između ovih faza sniženog, distimičnog raspoloženja javljaju faze normalnog raspoloženja.

S obzirom da je ovaj poremećaj blažeg intenziteta, ne utječe značajno na svakodnevno funkcioniranje, odnosno osoba i dalje može obavljati sve značajne funkcije, iako mogu postojati oštećenja u kvaliteti funkcioniranja. Takve su osobe sklone izolaciji, a važno je istaknuti da ovaj poremećaj predstavlja značajan rizični čimbenik u razvoju depresivnog poremećaja. Kada se istovremeno jave distimija i depresivni poremećaj, to se naziva dvostruka depresija.

Simptomi koji karakteriziraju ovaj poremećaj su sniženo raspoloženje, potištenost, gubitak interesa za ranije aktivnosti, osjećaj bezvrijednosti i beznađa, smetnje koncentracije, promjene tjelesne težine, razdražljivost, nesanica, psihomotorna usporenost ili nemir. Osoba može imati problema u uspostavljanju bliskosti i smetnje u seksualnom funkcioniranju što dovodi do otežanog ostvarivanja novih odnosa ili problema u postojećim odnosima. Ovi bolesnici često imaju nihilističan i sarkastičan stav prema životu i drugim ljudima, uz stalne i brojne pritužbe. Navedene smetnje prisutne su skoro svaki dan i veći dio dana tijekom barem 2 godine. Za razliku od depresivnog poremećaja koji ima epizodičan tijek, distimija je uglavnom dugotrajna i kronična. Bolesnici često dulje vremena žive i funkcioniraju sa svojim simptomima, a psihijatru se jave tek kada smetnje poremete njihovo svakodnevno funkcioniranje.

Od čimbenika koji mogu imati utjecaj na pojavu ovog poremećaja navode se genetski i patofiziološki čimbenici koji su zajednički s velikim depresivnim poremećajem. Od psihosocijalnih čimbenika ističu se slabo razvijen i maladaptivan ego, s naglašenim osjećajem manje vrijednosti te introverzija.

Distimiju treba razlikovati od velikog depresivnog poremećaja, poremećaja koji su posljedica konzumacije psihoaktivnih tvari ili medikamenata, bipolarnog afektivnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja, anoreksije ili bulimije, poremećaja ličnosti, somatizacijskog poremećaja, opsesivnog kompulzivnog poremećaja, a nužno je isključiti eventualno postojanje organskog uzroka u podlozi (karcinom, kardiološke smetnje, itd.).
Liječenje ovog poremećaja je uglavnom ambulantno, osim ako se radi o težim smetnjama (koje mogu uključivati suicidalnost), pa se preporuča bolničko liječenje. U liječenju se preporučuju antidepresivi uz psihoterapiju .

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]