Granični poremećaj osobnosti i psihotični simptomi

Osobe s graničnim poremećajem osobnosti (emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti) imaju značajne poteškoće u emocionalnom (intenzitet i izmjene osjećaja), ponašajnom, kognitivnom (spoznajnom) i interpersonalnom (poteškoće u odnosima s drugim ljudima) funkcioniranju, iskazuju autodestruktivno ponašanje (usmjereno na sebe) uključujući samoozljeđivanje i suicidalno ponašanje.

Naziv potječe od ranih koncepata graničnog poremećaja osobnosti koji se temelje na ideji da se ovi pacijenti nalaze „na rubu, granici“ prema psihozi. Novija istraživanja nisu dala znanstvenu potporu tim konceptima. Naime, činjenica je da praktično svi pacijenti sa graničnim poremećajem osobnosti prije ili kasnije, obole od drugog duševnog poremećaja uz poremećaj osobnosti. No, najčešći među njima nisu psihotični poremećaji nego poremećaji raspoloženja (depresija i bipolarni poremećaj), zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji hranjenja (osobito bulimija), poremećaj pažnje s hiperaktivnošću i anksiozni poremećaji.

S druge strane, kada su pod velikim stresom, osobe s graničnim poremećajem osobnosti mogu doživjeti kratke i prolazne psihotične epizode s gubitkom uvida u stvarnost ili bizarnim ponašanjem ili simptomima (sumanutosti, halucinacije, dezorganizirano mišljenje, dezorganizirano ponašanje). Upravo su ti simptomi jedan od kriterija za dijagnozu graničnog poremećaja osobnosti, mogu se i ne moraju javiti, dio su samog poremećaja i ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu drugog, psihotičnog poremećaja.

Znanstvena istraživanja pokazuju da 20-50% osoba s graničnim poremećajem osobnosti povremeno ima ovakve simptome. Nadalje se pokazalo kako su ovi simptomi u fenomenološkom smislu i emocionalnom utjecaju slični onima u osoba sa psihotičnim poremećajima, ozbiljni su i zahtijevaju promptno liječenje. Zbog svoje povezanosti sa stresom, ove se psihotične epizode nazivaju i „reaktivnim“. Osobe s takvim tegobama iskrivljeno doživljavaju stvarnost i imaju kriva uvjerenja. Sklone su krivo tumačiti ili preuveličavati ono što drugi osjećaju prema njima osobito u bliskim odnosima. Mogu imati i promijenjeni doživljaj samoga sebe ili okoline, a ponekad i slušne obmane neugodnog karaktera.  Iako su ovakva iskustva kratkotrajna, mogu biti vrlo ozbiljna i znak su pogoršanja poremećaja.

S obzirom na izražene psihotične simptome, te gotovo redovito pridruženo psihomotorno uznemirenje, impulzivnost i nepredvidivost, nužna je hitna stručna pomoć.  U većini slučajeva, nakon psihotične epizode, osoba se vraća na raniju razinu funkcioniranja. Lijekovi izbora za liječenje psihotičnih epizoda su antipsihotici. Randomizirana kontrolirana znanstvena istraživanja dokazuju učinkovitost novije generacije antipsihotka (olanzapin, risperidon, kvetiapin, aripiprazol, ziprasidon, sulpirid, amisulprid, sertindol, klozapin – registrirani u Hrvatskoj) u liječenju psihotičnih simptoma, ali i pridruženih simptoma psihomotorne agitacije, razdražljivosti, agresivnosti, promjena raspoloženja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?