Poremećaj prehrane 4. dio

U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava poništiti raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa.

U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava „poništiti” raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa. Za razliku od oboljelih od anoreksije nervoze, ove osobe uglavnom održavaju normalnu tjelesnu težinu ili ponekad blago povišenu. Međutim, i kod njih je izražen strah od porasta tjelesne težine te nezadovoljstvo vlastitim izgledom i tijelom.

Postoje dva tipa bulimije nervoze: tip s „čišćenjem” koji uključuje samoizazvano povraćanje ili pretjerano korištenje laksativa, diuretika ili emetika i tip koji ne uključuje „čišćenje”, no prisutna su druga neprimjerena kompenzatorna ponašanja – gladovanje ili pretjerano vježbanje.

Mogu se javiti različite posljedice, a najčešće su oštećenje zubne cakline i zubi radi izloženosti želučanoj kiselini, bolno grlo uz kronične upale, oteknuće slinovnica, poremećen refluks kiseline, iritacija crijeva, disbalans elektrolita (uz moguće zatajenje srca), dehidracija, itd.

U podlozi poremećaja obično se nalazi obrazac da osoba emocionalno ispunjenje ili nošenje s negativnim emocijama povezuje s hranom. Da bi liječenje imalo rezultata potrebno je proraditi emocionalne probleme koji se nalaze u podlozi. U liječenju ovog poremećaja najvažnija je psihoterapija. Preporučuju se različiti medikamenti, no najčešće fluoksetin. U težim slučajevima potrebno je i hospitalno liječenje, posebno ako je osoba razvila tjelesne komplikacije te kada je povraćanje, korištenje laksativa, diuretika ili emetika postalo način kako se kontrolira prejedanje.

Poremećaj prejedanja ili kompulzivno jedenje često je izazvano dugotrajnim dijetama ili periodima pretjerane konzumacije hrane, koje se obično odvija u tajnosti i s ciljem dobivanja utjehe i umirenja. Ovaj poremećaj uključuje epizode nekontroliranog, kontinuiranog ili impulzivnog jedenja te ponavljane dijete ili povremena izgladnjivanja.

Mnogi ljudi se povremeno prejedaju ili imaju osjećaj da često jedu više nego što bi trebali. No, samo jedenje velikih količina hrane ne znači da osoba ima ovaj poremećaj.

Kod poremećaja prejedanja se događa da osoba gubi kontrolu nad konzumacijom hrane, no nakon toga ne prakticira pretjerano vježbanje, izgladnjivanje ili „čišćenje”, pa je posljedica toga pretjerana tjelesna težina. Zbog posljedičnog osjećaja srama i krivnje ponovo dolazi do prejedanja. Kod takvog prejedanja osoba jede brže nego uobičajeno, jede sve dok se ne javi osjećaj neugode, jede velike količine hrane kada nije gladna, jede u samoći i potajno.

Poremećaj prejedanja može se javiti i u sklopu bulimije. No, kod bulimije je prisutan neki oblik „čišćenja” ili ekscesivnog vježbanja.

Liječenje ovog poremećaja zapravo uključuje iste postupke kao kod bulimije. Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna, je najučinkovitija. Koristi se individualna i grupna psihoterapija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]