Poremećaji spavanja

Nedostatak sna dovodi do ozbiljnih psihičkih i tjelesnih posljedica. Kronična neispavanost predstavlja rizik za razvoj različitih bolesti (npr. bolesti srca), a može uzrokovati čak i povećanu smrtnost.

 

Duljina sna koja je potrebna da bi se osoba osjećala odmoreno, individualne su. Osim duljine sna, za normalno funkcioniranje važna je i kvaliteta sna. Tijekom spavanja izlučuju se brojne tvari koje reguliraju metabolizam i održavaju fiziološku ravnotežu u organizmu.

Poremećaji spavanja dijele se u četiri osnovne skupine: primarni poremećaji spavanja, poremećaji spavanja koji su vezani uz druge duševne poremećaje, poremećaji spavanja koji su posljedica općeg zdravstvenog stanja i poremećaji spavanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima. Karakteristike svih poremećaja spavanja najčešće su nesanica (insomnija), povećana potreba za snom (hipersomnija), primarni poremećaj spavanja (parasomnija) i poremećaj ciklusa spavanje-budnost. No, ovi se simptomi često međusobno preklapaju.
Primarni poremećaji spavanja dijele se na disomnije i parasomnije. Disomnije uključuju primarnu insomniju, primarnu hipersomniju, narkolepsiju, cirkadijane poremećaje spavanja, poremećaje spavanja uzrokovane poremećajem disanja. U parasomnije spadaju noćne more, noćni strahovi i mjesečarenje.   

Insomnija je najčešći poremećaj spavanja, a karakterizirana je otežanim započinjanjem spavanja ili problemima u održavanju spavanja uz učestala buđenja tijekom noći. Glavni simptomi su stalan osjećaj umora, smetnje koncentracije, razdražljivost. Iako osoba ponekad spava dovoljan broj sati tijekom noći, svejedno može biti prisutan osjećaj umora i neispavanosti. Nesanica može biti prolazna i trajati svega nekoliko noći, najduže do 3 tjedna (kao posljedica anksioznosti, iščekivanja nekih važnih ili neugodnih događaja te može općenito biti vezana uz različite stresove ili teške životne događaje). Često su prilikom pokušaja usnivanja prisutne različite neugodne misli koje osobu “opsjedaju” i onemogućavaju usnivanje. Dugotrajna nesanica može trajati mjesecima ili godinama, a često se javlja u sklopu drugih psihičkih (npr. depresija, anksioznost) ili tjelesnih poremećaja (astma, arthritis, Parkinsonova bolest). Nesanica se češće javlja kod starijih osoba i žena.
Blaži slučajevi nesanice pokušavaju se regulirati tzv. “higijenskim mjerama” spavanja, što uključuje redovite odlaske na spavanje i ustajanje uvijek u isto vrijeme. Važno je izbjegavati spavanje, pa čak i drijemanje tijekom dana. Prije spavanja preporučuje se izbjegavati sve aktivnosti koje razbuđuju, kao i kofein, alkohol, nikotin ili tešku hranu. Ako sve to ne pomogne preporučuju se lijekovi za spavanje, no u konzultaciji s liječnikom. Kod težih oblika važno je pokušati pronaći uzrok nesanice jer tek njegovim uklanjanjem liječimo nesanicu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Erekcija

Ako prije spavanja imam seksualni odnos ili mastrubaciju, cijelu noć imam problema sa snažnom erekcijom i ne mogu spavati. Zašto se to događa?

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Dojenče

Plišanci u krevetiću malog dojenčeta: jesu li opasni?

Apneja

Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Autori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]