Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom snimanja koje je provedeno u 2 navrata, noge pacijenata stimulirane su podražajima od bezbolnih do umjereno bolnih, a pacijenti su svoj osjećaj boli bilježili na skali.

Polovina pacijenta bila je izložena bolnim podražajima kada su bili sami, a druga polovina u prisustvu svog liječnika. Druga je skupina bila podijeljena u dvije podskupine. Polovina tih pacijenata razgovarala je sa svojim liječnikom prije izlaganja podražajima, a druga polovina napravila je pretragu bez prethodne interakcije s liječnikom.   

Istraživanje je pokazalo kako su pacijenti koji su bili sami tijekom pregleda opisivali veću bol u odnosu na one koji su bili u prisustvu liječnika, čak i kada su bili izloženi bolnom podražaju jednakog intenziteta. Kada su prije pretrage razgovarali sa svojim liječnikom, pacijenti su dodatno imali osjećaj da je liječnik empatičan te da razumije njihovu bol.

Kod pacijenata koji su razgovarali sa svojim liječnikom zabilježena je povećana aktivnost u dorzolateralnom i ventrolateralnom prefrontalnom korteksu te u primarnim i sekundarnim somatosenzornim područjima. Kako su i liječnicima napravljene snimke funkcionalne magnetske rezonance, pronađena je povećana korespondencija između aktivnosti u dorzolateralnom prefrontalnom korteksu i aktivnosti u sekundarnom somatosenzornom području kod pacijenata što je područje u mozgu koje reagira na bol. Korelacija aktivnosti mozga bila je povećana sukladno doživljaju o postojanju povjerenja između liječnika i pacijenta.

Stoga mnogi istraživači, uključujući Prof Winfrieda Meißnera koji se bavi liječenjem boli ističu koliko u liječenju boli važnu ulogu nemaju samo analgetici već upravo odnos između liječnika i pacijenta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Bol

Može li bol u trtici ugroziti porod?

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bol

Kako pomoći dojenčetu s kolikama?

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?