Smanjuje li empatija osjećaj boli?

Liječnici koji pokazuju empatiju prema svojim pacijentima mogu utjecati na njihov sniženi osjećaj boli. Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences proveo je tim na čelu s neuroznanstvenikom Dan-Mikael Ellingsenom iz Osla. Tijekom istraživanja korištena je funkcionalna magnetska rezonanca i napravljene su snimke 20 pacijenata koji su imali problema s kroničnom boli. Tijekom snimanja koje je provedeno u 2 navrata, noge pacijenata stimulirane su podražajima od bezbolnih do umjereno bolnih, a pacijenti su svoj osjećaj boli bilježili na skali.

Polovina pacijenta bila je izložena bolnim podražajima kada su bili sami, a druga polovina u prisustvu svog liječnika. Druga je skupina bila podijeljena u dvije podskupine. Polovina tih pacijenata razgovarala je sa svojim liječnikom prije izlaganja podražajima, a druga polovina napravila je pretragu bez prethodne interakcije s liječnikom.   

Istraživanje je pokazalo kako su pacijenti koji su bili sami tijekom pregleda opisivali veću bol u odnosu na one koji su bili u prisustvu liječnika, čak i kada su bili izloženi bolnom podražaju jednakog intenziteta. Kada su prije pretrage razgovarali sa svojim liječnikom, pacijenti su dodatno imali osjećaj da je liječnik empatičan te da razumije njihovu bol.

Kod pacijenata koji su razgovarali sa svojim liječnikom zabilježena je povećana aktivnost u dorzolateralnom i ventrolateralnom prefrontalnom korteksu te u primarnim i sekundarnim somatosenzornim područjima. Kako su i liječnicima napravljene snimke funkcionalne magnetske rezonance, pronađena je povećana korespondencija između aktivnosti u dorzolateralnom prefrontalnom korteksu i aktivnosti u sekundarnom somatosenzornom području kod pacijenata što je područje u mozgu koje reagira na bol. Korelacija aktivnosti mozga bila je povećana sukladno doživljaju o postojanju povjerenja između liječnika i pacijenta.

Stoga mnogi istraživači, uključujući Prof Winfrieda Meißnera koji se bavi liječenjem boli ističu koliko u liječenju boli važnu ulogu nemaju samo analgetici već upravo odnos između liječnika i pacijenta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolovi u trbuhu – koji je uzrok tome?

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Bol

Bol – koja je moja dijagnoza?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]