Uloga igre u razvoju djeteta – 1. dio

Igranje predstavlja vitalnu aktivnost u djetinjstvu. Važna je za psihološki razvoj, u svim dimenzijama: kognitivnim, emocionalnim i socijalnim. Ima ključnu ulogu u mentalnom zdravlju malog djeteta. U kliničkom setingu, igra je imala važnu funkciju, omogućujući put komunikacije s djetetom i privilegirani način za stvaranje značenja i izražavanje osjećaja, afekata, strahova, ljutnje, poteškoća, itd.

Melanie Klein kao pionir dječje psihoanalize, uvela je uporabu igre u analitički proces. Više od toga, ona je razvila teoriju koja je opisala važnost igre za razvoj ega i međuigru između unutarnje i vanjske stvarnosti. Prema toj autorici, odnosi djece s okolinom počinju gotovo prilikom rođenja te se razvijaju s prvim iskustvom dojenja. Način na koji dijete iskusi vanjski svijet konstantno je pod utjecajem – i utječe na njega – unutarnjeg svijeta koji se razvija.

Igranje postaje moguće kada je dijete sposobno za simbolizaciju, odnosno kada može premještati svoje emocije, strahove i tjeskobu na druge osobe u vanjskom svijetu, a ne na osobe kao što su majka i ostale bliske osobe. Kada se igra, dijete osjeća olakšanje jer premješta svoje fantazije, ljutnju, tjeskobu i krivnje na druge osobe koji nisu njegovi/njezini primarni skrbnici.

Ako promatramo igru kroz aspekt kliničkog okruženja, ona je omogućavala komunikaciju s djetetom i predstavljala način za stvaranje značenja i izražavanje afekata, strahova, ljutnje, poteškoća, itd. Melanie Klein uvela je uporabu igre u terapijski proces i razvila teoriju koja je opisala važnost igre za razvoj ega i prijelaz između unutarnje i vanjske stvarnosti.

Prema Winnicottu igra se odvija u potencijalnom prostoru između djeteta i majke. Igranje je kreativno iskustvo koje čini mogućim osjećaj kontinuiteta u prostoru i vremenu te otkrivanje selfa djeteta. Tako se i psihoterapija odvija u preklapanju pacijentovog i terapeutovog prostora. Terapeut je usmjeren na dovođenje pacijenta iz stanja u kojem se ne može igrati u stanje kada to može.

Prema Fonagyju i Targetu igra ima središnju ulogu u razvoju razmišljanja i emocionalnog iskustva te posebice u njegovoj integraciji.

Moreno je smatrao kako je psihološki zdrava osoba spontana i kreativna, stoga je jedan od osnovnih ciljeva terapije rad na spontanosti i kreativnosti osobe. Terapeut terapijsku „igru“ inscenira na način da ona u što većoj mjeri odgovara unutarnjem svijetu pacijenta. Misli, osjećaji i unutarnji konflikti konkretiziraju se dovođenjem na scenu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Dijete

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Dijete

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Dijete

Molim mišljenje za MR mozga dječaka

Afte

Herpes na usni – kolika je opasnost za dijete u slučaju kontakta s oboljelim?

Dijete

Kako pripremiti dijete za polazak u vrtić

Prvi dan vrtića je veliki događaj u životu djeteta. Za neku će djecu ovo biti prvo odvajanje od obitelji, a strah i zabrinutost često osjećaju ne samo mališani, nego i roditelji. Evo kako djetetu možemo pomoći da novo razdoblje u životu bude pozitivno iskustvo. Poticati samostalnost djeteta Dijete treba od najranije dobi ohrabrivati da preuzme […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]