Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Christopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija.

Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, kao i interesa za sebe i druge. Dijete koje je zlostavljano ili zanemareno može se osjećati preplavljeno i zbunjeno, vezano uz osobe koje mu štete, iskrivljujući vlastito viđenje u kojem će zlostavljača pretvoriti u „dobru osobu“. U takvim slučajevima, kako bi zadobilo nekakav osjećaj sigurnosti, dijete mora na iskrivljen način vidjeti odnos.

Tako da naš doživljaj sebe, drugih i svijeta oko nas započinje već od najranijih dana i najranijih iskustava te formira našu mogućnost i način kako ulazimo u odnose i kako ih kasnije razvijamo.

Kako se sve više razvija spona između neuroznanosti i psihoterapije, sve je više spoznaja iz područja koja povezuju teoriju psihoterapije, neuroendokrinologije i genetike. Tako i razumijevanje objektnih relacija koji se odnosi na to kako interakcije s „vanjskim objektima“ (pojam koji označava stvarne osobe u nečijem životu) postaju upisane u umu djeteta i dalje nastavljaju postojati kao „unutarnji objekti“ (u vidu glasova, slika ili emocija koji potječu iz tih interakcija).

Ovi „internalizirani/pounutarnjeni odnosi“ iz djetinjstva utječu na to što očekujemo od drugih u budućim susretima, posebice onih kojih nas svjesno ili nesvjesno podsjećaju na ranije doživljenu interpersonalnu dinamiku.

Sve smo svjesniji utjecaja traume na rani razvoj. Tako sve rane doživljene traume utječu na to kako će pacijent doživjeti svog terapeuta kroz razvoj transfera, što i u terapeutu može pobuditi snažne osjećaje koji zapravo proizlaze iz identifikacije s „unutarnjim objektima“ pacijenta. Važno je to razumjeti i prepoznati kako se ne bi u terapijskom odnosu ponovo počeo „odigravati“ rani (traumatski) odnos.

Model objektnih odnosa koristan je na više razina ako promatramo kroz njega – od kliničke sredine, hitne službe, do izvanbolničkog miljea. Sve to pruža podlogu boljeg neuroznanstvenog razumijevanja ranog razvoja i kako uspješna psihoterapija može mijenjati biologiju mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]