Bol u prsima

Postovani,26mi je godina,tlak 109/68,prije 3god.radila pretrage srca i dijagnosticirana mi je tahikardija,uradila sam ergometriju(87%teoretskog opterecenje uz porast frekvencije pulsa 185/min,i porast krvnog tlaka140/85)dijagnoza atipicna grudna bol.Uraden je također utz srca koji je bio uredan.
Nakon godinu dana opet sam nosila holter i nalaz uredan.
krvna slika uredna
Ali zadnjih godinu dana ne osijećam se dobro imam velike bolove u kraljeznici,i u prsima dolazi do grcenja i peckanja sa lijeve strane i siri se prema sredini,sada se je bol pocela sirit u lijevu ruku i povremeno u rame i u podrucje pazduha.tu nastupa panika da ne dođe do srcanog i onda bude jos gore.Dolazi do osijecaja tezeg disanja. Takva bol zna izostat po nekoliko dana,a nekad zna bolit vise dana zaredom.
Da li mi mozete dati odgovor zasto dolazi do tih problema i dali se moze dogodit nešto loše? Koje pretrage bi po vama trebala napravit?
Unaprijed zahvaljujem na pomoci..

29.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Dobro je da ste učinili dijagnostičke kardiološke pretrage. Temeljem nalaza učinjenjih pretraga koje su u granicama normale može se zaključiti da Vaše smetnje nisu uzrokovane bolestima srca. Bolovi u kralježnici koje opisujete također se mogu šititi prema prsima. Nema razloga za paniku zbog srčanog udara zbog toga što su sve pretrage koje ste učinila u granicama normala. Nemamo podataka o pušenju, o Vašoj tjelesnoj težini i o tjelesnoj aktivnosti da bi se mogao procijeniti kardiovaskularni rizik. Što se tiče pretraga koje bi bilo dobro napraviti, bilo bi dobro ponoviti ergometriju tj. test opterećenja jer ste istu napravila prije 3. godine, i rtg snimku vratne i torakalne kralježnice. Javite se ponovno s traženim podacima koje sam naveo i s nalazima preporučenih pretraga.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možet eli mi očitati nalaz – MSCT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Ubrzana srčana frekvencija – treba li se zabrinuti?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]