Bol u vratu

Lp. Htjela bi prefolmulirati pitanje.
Napravila sam uzv srca gdje je sve u redu. Mitralni zalistak-norm
Aortni zalistak-norm
Trikuspidni zalistak-norm
Pulmonalni zalistak – norm
Lijevi ventrikul – dijastola 5
Lijevi ventrikul – sistola 2,6
Desni ventrikul – dijastola (nije napisano ali je čudna tablica pa ne razumijem jel se odnosi na ovo iznad ili je pomiješano)
Lijevi atrij – 2,9
Intraventrikulski septum – 0,9
Stražnja stijenka LV – 0,9
Nalaz funkcijski i morfološki uredan, EF 78%
EKG inkomplentni blok desne grane srca. Ostalo u redu.
Holter EKG 24h gdje imam 726 VES dnevno 0,7%.
Danas prilikom penjanja uz brijeg mi se pojavila nelagoda u području donje čeljusti i vrata. Čim sam sjela smirilo se nakon 2- 3 sekunde. Nakon toga mi je ostala bol iza vrata sa desne strane i lagana glavobolja sa desne strane. Bol u prsima i sl. nisam imala. Samo u vratu prema čeljusti.
Imam problema sa vratnom kralježnicom ali nisam sigurna je li do toga. Najviše me strah angine pektoris. Je li moguće da se ovo dogodilo zbog angine pektoris a da se to na ekg i uzv ne vidi? Čekam ergometriju. Nisam prije imala takvu nelagodu samo unatrag mjesec dana možda 2 puta. 26 godina, 70 kg i 180 visina. Što preporučate još od pretraga? Hvala.

27.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Upravo sam odgovorila na Vaše pitanje i vjerojatno su bolovi uzrokovani tegobama s vratnom kralježnicom. Ergometriju trebate učiniti . Provjerite hormone štitnjače i krvnu sliku i željezo u krvi zbog VES koje se opisuju u holteru.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]