Bolest srca

Otac mi je operirao srce 2008. godine. Nakon operacije nekoliko godina je bilo sve super no 2013. je završio u bolnici jer mu se nakupljala voda u tijelu. Nakon što je rješen ovaj problem, prije nekoliko tjedana ocu je naglo pao tlak i završio na hintoj te je sada cijelo vrijeme na intenzivnoj njegi. Nakon nekoliko dana osjeća se dobro te odlazi na snimanje krvnih žila u Osijek gdje mu utvrđuju suženje 3 krvnih žila koje bih trebao ugraditi premosnice. No javlja se problem jer mu je srce slabo odnosno postoji veliki rizik operacije, te se doktori ne mogu odlućit ići na operaciju ili ne. Trenutno dobiva samo infuziju te je i dalje na intenzivnoj. Dobio je preporuke da odmah ode za Zagreb. Zanima što najbolje učinuti i koja prava ima. Da li može trežit i dobit premještaj za Zagreb sa prijevozom u sanitetu jer ga se iskreno bojim voziti sam. Ne znam što mi je najbolje učinuti. Molio bih Vas za savjet.

25.9.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Ako je bolesniku indicirana medikamentna ili kirurška terapija ona se obično provodi u bolnici prema prebivalištu. Ukoliko je potrebna diferentnija terapija koja se ne može osigurati u matičnoj ustanovi tada liječnik koji je odgovorana za bolesnika pronalazi druge mogućnosti liječenja. One su moguće u većim centrima u zemlji ili po potrebi i u inozemstvu. U slučaju Vašeg oca odluku o načinu liječenja i mjestu liječenja tj. u kojoj će se bolnici učiniti kardiokirurški zahvat ili intervencijski zahvat na koronarnim arterijama donose liječnici koji  bolesnika sada liječe. Ako se donese odluka o premještaju bolesnika u neku od zagrebačkih bolnica tada se i organizira prijevoz bolesnika sanitetskim vozilom uz pratnju liječnika i med. tehničara ako to zahtjeva zdravstveno stanje bolesnika. Razgovarajte s liječnicima koji liječe Vašeg oca o mogućnostima i mjestu daljnjeg liječenja.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Imunološki sustav

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Med

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Terapija

Modrice i terapija – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Na što ukazuje moj nalaz holtera?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Holtermonitoring za dijete – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]