Bolovi i lupanje srca – bi li trebala ići na ultrazvuk srca i EKG?

Poštovani,

imam 27 godina te se javljam, budući da me često probada u prsima te osjećam bol i u gornjem dijelu leđa i vratu, povremeno imam problema sa disanjem, točnije teško mi je udahnuti zrak, javlja mi se i omaglica. Danas sam bila kod zubarke i prilikom dobivanja anestezije osjećala sam kako mi srce ubrzano lupa te sam osjećala slabost i ruke su mi drhtale. Inače, dosada nisam imala nekih problema s radom srca te mi je srčani puls u mirovanju oko 80, a prilikom vježbanja ili nekog drugog napora oko 110. Prije tri godine dijagnosticiran mi je anksiozno-depresivni poremećaj, a također imam bolesti kralježnice skoliozu i kifozu. Moj doktorica opće prakse nije me slala na pregled srca jer je navedene simptome pripisivala mojim drugim zdravrstvenim problemima koje sam ovdje navela. Sada ne znam, budući da sam imala takvu reakciju na anesteziju, bih li trebala ići na ultrazvuk srca i EKG? Hvala.

20.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Ubrzano lupanje srca može se javiti zbog straha kod zubara. Međutim, ukoliko niste bili uplašeni i ako je lupanje bilo jako brzo (puls iznad 130/min) uz osjećaj opće slabosti, takvi simptomi mogu biti uzrokovani lokalnom anestezijom. O tome obavijestite svoju obiteljsku liječnicu i u slučaju ponovne primjene lokalne anestezije treba obavijestiti zubara, odn. liječnika. Vjerojatno su probadanja i bolovi koje opisujete uzrokovani deformacijom kralježnice. Kako biste isključili bilo kakav srčani poremećaj, možete učititi EKG, ergometriju i UZV srca.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]