Bolovi povezani sa srcem?

Postovani, imam 25 godina. Prosli mjesec sam jedan dan osjetila bolove u predjelu prsa, sa lijeve strane. Prosle dvije godine to se takodjer javljalo rijetko, mozda dva tri puta (dana) u jednom mjesecu, pa onda pola godine prodje pa opet ali uglavnom od velikog emotivnog uzbudjenja. Sada je bez tog faktora, jednostavno se javila bol sama od sebe. Boli me odmah do/iznad dojke na lijevoj strani. Lijeva ruka mi se hladila (ili je to “hladni znoj”?) i bolovi se javljaju istovremeno s tom cudnom hladnocom koja kao da “ižmigava” ruku, bolovi su u odmah pored sake i u nadlaktici. Bol za koju mislim da me boli srce, se osjeti kao da mi je netko stegnuo rukom srce ali ne cijelo srce nego jedan dio srca, lijevi. (znam da ovo mozda nema smisla, ja samo opisujem sto i kako osjetim). Bol traje od oko sekundu do dvije i ponavlja se recimo u 15 min / pola sata / ako spavam nekad jesam nekad nisam svjesna je li me nesto boljelo. Bol se pojavi u ledjima ponekad zajedno sa ovom iz srca (kao da prodre od srca do ledja i osjecaj je kao da me žacne) ili sam, a na ovom mjestu: – kada stavim lijevu ruku na ledja, i uspravim tako da mi je dlan prema gore, a vanjska strana dlana (nokti) uz ledja, onda mi kaziprst dodje na to mjesto. Mogu kaziprstom povuci vodoravnu liniju od mozda 5 cm – u tocno tom predjelu biva bol. I jedna i druga mogu trajati dosta dugo kao neka vrsta nelagode (kao da je taj dio tijela svjestan u nekom smislu pripravnosti na bol koja samo sto se moze opet pojaviti, kao teret, ali ne i pritisak; znam da nije najbolji opis). A onaj osjecaj kao da mi je netko scepao srce se javi povremeno kao sto sam rekla. Nema veze stojim li, radim nesto ili lezim ili sjedim. Poslije se takav dan ponovio slijedeci tjedan. Onda opet prosli tjedan. I sada opet jucer i danas. Dakle recimo posljednjih 3-4 tjedna imam takve epizode 1 puta tjedno sto traje oko 2 dana dok ne izblijede pojave tog bola i konstantne “pritajene”? boli / neugodnost gotovo bolne “tezine”. Molim vas recite mi da mi ne prijeti infarkt ili angina, imam samo 25 godina! Ali… u mojoj obitelji stanje je ovakvo: 1.moja mama je vrlo nervozna i prilicno neuravnotezena osoba. uvijek mnogo stresa s njom. Ima vrlo visok tlak ponekad cak i kad se ne nervira. Zbog toga ne zivim vise s roditeljima da sacuvam zivce, ali zato moram maksimalno stedjeti da mogu zivjeti sama. S njene strane; moj djed je umro od mozdanog udara. Moja baka je imala anginu pektoris, dijabetes, vodu u koljenima, uzimala je 2 ili 3 lijeka za srce vise godina. Sa 16 godina imala sam aritmije prvi puta od previse stresa u skoli + kod kuce s mamom. Poslije sam prosla kroz vrlo teske psihicke traume i onda jos dodatne fizicki teske periode (od 19-21 godine) poput smrzavanja nocima i nocima u hladnoj sobi kada bi mi iskljucili grijanje koje ponekad nisam mogla placati. U svim tim situacijama pojavile bi se aritmije i / ili neka vrsta boli. Posljednjih nekoliko godina moj zivotni stil je prilicno sjedilacki ali povremeno setam i u trgovine idem pjeske cak i one dalje, noseci cesto mnogo tezine cak i na relacije 2 km sto me zna zamoriti i oduzeti dah. Vrlo vrlo rijetko jedem raznovrsnu hranu jer moram stedjeti maksimalno, uglavnom jedem tjesteninu i kecap, krumpir, jednostavne juhe, ponekad kokosovo ulje jer sam citala da je dobro za srce. Pokusavam se ne nervirati. Imam oko 38 kg, visoka sam 155. Ne mogu nista uciniti s tim u vezi jer imam vrlo ogranicena sredstva. Nisam bila kod doktora posljednjih 10 godina osim na formalnom sistematskom za fakultet. Vegetarijanka sam od 20te godine. Pijem b kompleks vitamine. Pocela sam piti magnezij dražee prije tri dana iz straha zbog ovih bolova. Moram li ici doktoru i sto mi je? Također, ako jedem iole veci obrok u ovo posljednje vrijeme, vrlo tesko disem dok mi se ne “otpuse” trbuh, za to me vrijeme vise i cesce boli “srce”, ako je to srce sto me boli. Ponekad me kao “zaboli” prema vratu s bilo koje strane, ali to je opet kao neka negativna svjesnost/ napetost/ osjetim kako bridi tim nekim osjecajem ne kao prava “bol”. Ako se nagnem unaprijed dok stojim, zagusi me i bol i manjak daha i tad bol malo duze traje, mozda 3 sekunde. Povremeno iz cista mira u noci mi pocne lupati srce, ponekad i po danu. Posljednjih dana se budim iz sna naglo sanjajuci da se gusim i probudim se i shvatim da stvarno nemam zraka / ne mogu progutati / hvatam zrak kao da sam se utapala pa izasla na povrsinu vode i tad skocim u polusjedeci polozaj. Sto da radim? Koliko je ovo ozbiljno?

20.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Kako ste opisala svoje probleme, bol u prsima, u predjelu srca trajanja možda 3 sekunde koja se ponavljaja sigurno nije znak bolesti srca. Prema tome ne trebate se bojati angine pektoris ili infarkta srca. Sigurno je da sjedilački način života, nedostatak kondicije i izloženost stresnim situacijama može uzrokovati Vaše poteškoće. Prema podacima vidljivo je da imate sniženu tjelesnu težinu, razloge ste opisala, međutim i oni se mogu promijeniti tako da bi mogli slobodno dobiti do 10 kilograma na tjelesnoj težini. Bilo bi dobro javiti se svojem liječniku obiteljske medicine koje će Vas pregledati i nakon toga može indicirati osnovne laboratorijske pretrage i ev. Holter EKG-a ili RTG snimku kralježnice u svrhu otkrivanja uzroka Vaših poteškoća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]