Ispravna dijagnoza?

Zdravo,

imam devetnaest godina i već duži niz godina posjećujem doktore zbog različitih zdravstvenih problema, na žalost nikada mi niko nije rekao nešto konkretno osim ” Nismo zadovoljni vašim stanjem ali ne znamo šta je u pitanju.” .

Prethodna tri dana sam se osjećala jako loše, tresla sam se od jutra do mraka bez prestanka, jedva sam mogla stati na noge, imala sam bolove u grudima i ispod lijevog rebarnog luka.Takođe imala sam bol u leđima,vratu, obje ruke i obje noge mada najviše na lijevoj strani.

Već dugi niz godina imam suhi kašalj kojem nisu našli uzrok, jednostavno kašljem već 5 godina bez prestanka ali nije ustanovljeno zbog čega. Takođe, imam kratak dah već dugo vremena, doslovno ga lovim po pola sata, to su pripisali “nekom blažem obliku astme” iako ne korstim ništa protiv toga. Već pet godina imam uvećanu slezenu i imala sam hemangiom u tom predjelu ali mislim da je sada samo uvećana jer sve što su mi rekli jeste ” Ne znamo razlog zašto je tako ali dok god ne raste dalje, u redu je. ” . I to mi često uzrokuje bol, ali drugačiju od one koju sam osjetila prethodna tri dana, to je više konstantno zatezanje koje se javi ako sam nervozna i sl.

Bila sam takođe i kod neurologa zbog glavobolja koje imam od malih nogu, MRI uredan a na EEG snimak dobila sam komentar: ” Nisam zadovoljna jer svakako ima nekih promjena, ali nije epilepsija.” – i poslata sam kući nakon ležanja sedam dana u bolnici bez ikakvog zaključka. Doktorica mi je rekla da ću jednostavno morati živjeti kao i do sada, a to su svakodnevne glavobolje i korištenje lijekova par puta dnevno.
S tim sam se nekako pomirila, valjda postoje i takvi ljudi sa simptomima a bez bolesti, tako da je ovo valjda posljednja šansa nakon koje ću povjerovati da mi zaista nije ništa, da se to svima dešava.

Pomenula sam doktorici ranije da mi se često javlja čudna bol u vratu na lijevoj strani, ista bol se javlja u lijevoj a ponekad i desnoj ruci. Kao da se vene stežu, jako je neugodno i često bolno. Ona je to zanemarila oba puta pa i danas.

Bol ispod rebarnog luka objasnila je mojim problemom sa slezinom, mada ja osjećam da je bol drugačija, jer se javlja samo na momente a kada je u pitanju slezina, bol traje duže vrijeme i nije baš tako “bolna” više je neugodna.

Drhtavicu i to što sam se tresla cio dan, zanemarila je i rekla da se trebam odmarati iako sam većinu vremena kući jer sam student na daljinu.

Utrnulost lica sam isto tako osjećala nakon što sam legla spavati, a to je povezala sa mogućom alergijom ili ako sam jela pred spavanje (testirala sam se ranije na alergije zbog kašlja i nemam ih).

Uradila mi je EKG nalaz iako se danas osjećam dosta bolje, uz komentar da sam se sigurno malo prepala jer sam došla sama a imam 19 godna.

Zatim me je poslala dermatologu jer imam hladne i znojne ruke…

Trenutno se osjećam dobro ali sam prethodna tri dana osjećala konstantan pritisak u grudima uz povremene bolove u djelovima koje sam pomenula. Djed po majci je umo od srca mlad a djed po ocu je takođe umro od bolesti srca ali u 70im.

Ako je EKG nalaz u redu i pritisak je uredan, a ja se sad za sad osjećam u redu, koje je vaše mišljenje, da li se slažete sa mojom doktoricom?

Takođe možda trebam pomenuti da već par mjeseci imam bolove u želucu, konstantnu glad i nakon jela, kada se probudim osjećam kao da se želudac grči, radila sam gastroskopiju i rekli su mi da je sluznica malo upaljena, popila sam neke kapi i nakon toga ništa. Simptomi su i dalje tu.

Ja se izvinjavam ako je post predugačak, ima još toliko toga jer sam valjda naslijedila sve od baka, deka i ostalih u porodici, pa je ovo ukratko.

Hvala.

24.5.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Zdravstvene smetnje koje opisujete sigurno nisu uzrokovanej bolestima srca. Vrlo je mala vjerojatnost da osoba u 19 godini života ima zdravstvene poteškoće zbog bolesti srca. Tome u prilog ide i uredan nalaz elektrokardiograma (EKG). Smetnje s disanjem mogu biti zbog bolesti dišnog sustava, a tegobe od starne probavnog sustava zbog gastritisa koji je ustanovljen na gastroskopiji. Bolovi u vratu, te ispod lijevog rebranog luka, kao i pritisak u prsima mogu biti uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim položajem tijela pri sjedenju. To znači da nedovoljna tjelesna aktivnos tijekom dana može uzrokovati navadene poteškoće. Pokušajte promijeniti loše životne navike, potrebna Vam je redovita tjelesna aktivnbost, također nemamo podataka o pušenju cigareta. Ako ste pušač svakako trebate prestati pušiti. Dobra suradnja s Vašim liječnikom i pridržavanje uputa liječnika sigurno će pomoći da se riješite opisanih tegoba.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Korona

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Bolovi

Bolovi u licu – što napraviti?

Akutna upala gušterače

Akutna upala gušterače

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutna upala gušterače, poznata i kao akutni pankreatitis, predstavlja naglo nastalu upalu gušterače koja se očituje jakim bolovima u gornjem dijelu trbuha, a koja može rezultirati ozbiljnim lokalnim i sistemskim komplikacijama. Ova bolest se može kretati od blagog, samoograničavajućeg oblika do teškog, životno ugrožavajućeg stanja. Uzroci akutnog pankreatitisa su mnogobrojni, a najčešći su: žučni kamenci, […]

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]