Ispravna dijagnoza?

Zdravo,

imam devetnaest godina i već duži niz godina posjećujem doktore zbog različitih zdravstvenih problema, na žalost nikada mi niko nije rekao nešto konkretno osim ” Nismo zadovoljni vašim stanjem ali ne znamo šta je u pitanju.” .

Prethodna tri dana sam se osjećala jako loše, tresla sam se od jutra do mraka bez prestanka, jedva sam mogla stati na noge, imala sam bolove u grudima i ispod lijevog rebarnog luka.Takođe imala sam bol u leđima,vratu, obje ruke i obje noge mada najviše na lijevoj strani.

Već dugi niz godina imam suhi kašalj kojem nisu našli uzrok, jednostavno kašljem već 5 godina bez prestanka ali nije ustanovljeno zbog čega. Takođe, imam kratak dah već dugo vremena, doslovno ga lovim po pola sata, to su pripisali “nekom blažem obliku astme” iako ne korstim ništa protiv toga. Već pet godina imam uvećanu slezenu i imala sam hemangiom u tom predjelu ali mislim da je sada samo uvećana jer sve što su mi rekli jeste ” Ne znamo razlog zašto je tako ali dok god ne raste dalje, u redu je. ” . I to mi često uzrokuje bol, ali drugačiju od one koju sam osjetila prethodna tri dana, to je više konstantno zatezanje koje se javi ako sam nervozna i sl.

Bila sam takođe i kod neurologa zbog glavobolja koje imam od malih nogu, MRI uredan a na EEG snimak dobila sam komentar: ” Nisam zadovoljna jer svakako ima nekih promjena, ali nije epilepsija.” – i poslata sam kući nakon ležanja sedam dana u bolnici bez ikakvog zaključka. Doktorica mi je rekla da ću jednostavno morati živjeti kao i do sada, a to su svakodnevne glavobolje i korištenje lijekova par puta dnevno.
S tim sam se nekako pomirila, valjda postoje i takvi ljudi sa simptomima a bez bolesti, tako da je ovo valjda posljednja šansa nakon koje ću povjerovati da mi zaista nije ništa, da se to svima dešava.

Pomenula sam doktorici ranije da mi se često javlja čudna bol u vratu na lijevoj strani, ista bol se javlja u lijevoj a ponekad i desnoj ruci. Kao da se vene stežu, jako je neugodno i često bolno. Ona je to zanemarila oba puta pa i danas.

Bol ispod rebarnog luka objasnila je mojim problemom sa slezinom, mada ja osjećam da je bol drugačija, jer se javlja samo na momente a kada je u pitanju slezina, bol traje duže vrijeme i nije baš tako “bolna” više je neugodna.

Drhtavicu i to što sam se tresla cio dan, zanemarila je i rekla da se trebam odmarati iako sam većinu vremena kući jer sam student na daljinu.

Utrnulost lica sam isto tako osjećala nakon što sam legla spavati, a to je povezala sa mogućom alergijom ili ako sam jela pred spavanje (testirala sam se ranije na alergije zbog kašlja i nemam ih).

Uradila mi je EKG nalaz iako se danas osjećam dosta bolje, uz komentar da sam se sigurno malo prepala jer sam došla sama a imam 19 godna.

Zatim me je poslala dermatologu jer imam hladne i znojne ruke…

Trenutno se osjećam dobro ali sam prethodna tri dana osjećala konstantan pritisak u grudima uz povremene bolove u djelovima koje sam pomenula. Djed po majci je umo od srca mlad a djed po ocu je takođe umro od bolesti srca ali u 70im.

Ako je EKG nalaz u redu i pritisak je uredan, a ja se sad za sad osjećam u redu, koje je vaše mišljenje, da li se slažete sa mojom doktoricom?

Takođe možda trebam pomenuti da već par mjeseci imam bolove u želucu, konstantnu glad i nakon jela, kada se probudim osjećam kao da se želudac grči, radila sam gastroskopiju i rekli su mi da je sluznica malo upaljena, popila sam neke kapi i nakon toga ništa. Simptomi su i dalje tu.

Ja se izvinjavam ako je post predugačak, ima još toliko toga jer sam valjda naslijedila sve od baka, deka i ostalih u porodici, pa je ovo ukratko.

Hvala.

24.5.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Zdravstvene smetnje koje opisujete sigurno nisu uzrokovanej bolestima srca. Vrlo je mala vjerojatnost da osoba u 19 godini života ima zdravstvene poteškoće zbog bolesti srca. Tome u prilog ide i uredan nalaz elektrokardiograma (EKG). Smetnje s disanjem mogu biti zbog bolesti dišnog sustava, a tegobe od starne probavnog sustava zbog gastritisa koji je ustanovljen na gastroskopiji. Bolovi u vratu, te ispod lijevog rebranog luka, kao i pritisak u prsima mogu biti uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim položajem tijela pri sjedenju. To znači da nedovoljna tjelesna aktivnos tijekom dana može uzrokovati navadene poteškoće. Pokušajte promijeniti loše životne navike, potrebna Vam je redovita tjelesna aktivnbost, također nemamo podataka o pušenju cigareta. Ako ste pušač svakako trebate prestati pušiti. Dobra suradnja s Vašim liječnikom i pridržavanje uputa liječnika sigurno će pomoći da se riješite opisanih tegoba.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akutna upala gušterače

Akutna upala gušterače

Akutna upala gušterače, poznata i kao akutni pankreatitis, predstavlja naglo nastalu upalu gušterače koja se očituje jakim bolovima u gornjem dijelu trbuha, a koja može rezultirati ozbiljnim lokalnim i sistemskim komplikacijama. Ova bolest se može kretati od blagog, samoograničavajućeg oblika do teškog, životno ugrožavajućeg stanja. Uzroci akutnog pankreatitisa su mnogobrojni, a najčešći su: žučni kamenci, […]

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Bolovi

Bolovi pred menstruaciju – molim Vaš savjet

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]