Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS:

1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI), infarkt miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI). Za sva tri entiteta slična su načela kliničke procjene, dijagnoze i liječenja.

2) Kod sumnje na AKS potvrđuje se postupak pod kraticom „A.K.S.“ koji obuhvaća: snimanje elektrokardiograma (EKG) koji u AKS pokazuje Abnormalan („A“) nalaz; liječnik treba ustanoviti sveobuhvatni Klinički („K“) kontekst AKS što podrazumijeva prisutne simptome, rezultate učinjenih pretraga i kliničku pozadinu AKS; kliničkim pregledom bolesnika treba ustanoviti stupanj kliničke Stabilnosti („S“).

3) Preporučuje se da se tijekom hospitalizacije učini invazivna koronarografija. Prilikom prijema bolesnika u bolnicu procjenjuje se kojem je bolesniku potrebna hitna koronarografija i revaskularizacija miokarda (to su bolesnici sa STEMI i NSTEMI s vrlo visokim rizikom-hemodinamski nestabilni bolesnici, bolesnici u kardiogenom šoku, ponavljajuća ili stalna bol u grudima unatoč medikamentoznoj terapiji, akutno srčano popuštanje, životno ugrožavajuće aritmije, srčani zastoj, mehaničke komplikacije i promjene u EKG-u koje upućuju na miokardnu ishemiju).

Invazivna koronarografija unutar 24h od prijema u bolnicu preporučuje se bolesnicima s NSTEMI s visokim rizikom.

 4) Bolesnicima koji nemaju STEMI ili NSTEMI, a imaju indikaciju za neposrednu koronarografiju primjenjuje se algoritam ESC 0/1 ili 0/2h kako bi se isključio ili potvrdio NSTEMI.

5) Početno liječenje svih bolesnika s AKS započinje kombinacijom antitrombocitne i parenteralne antikoagulantne terapije. Nakon akutne faze hospitalizacije ne nastavlja se antikoagulantna terapija osim u određenim indikacijama. Nakon akutne faze preporučuje se nastavak oralne dvostruke antitrombocitne terapije.

6) Dvostruka antitrombocitna terapija se sastoji od aspirina i inhibitora receptora P2Y12 (prasugrel ili tikagrelor). Ova se terapija daje tijekom 12 mjeseci svim bolesnicima nakon AKS. Međutim, ovisno o kliničkoj situaciji ili visokom riziku krvarenja, nekim bolesnicima se ovaj režim davanja dvostruke antitrombocitne terapije skraćuje, a nekima produžuje.

7) Revaskularizacija miokarda perkutanom koronarnom intervencijom ugradnjom stenta ili kirurškom intervencijom ugradnjom premosnice koronarne arterije preporučuje se bolesnicima s AKS, a vrijeme i vrsta intervencije ovisi o kliničkoj prezentaciji bolesti.

8) Svim bolesnicima s AKS potrebna je „agresivna“ sekundarna kardiovaskularna prevencija u cilju smanjenja rizika ponovne pojave AKS. Ona započinje već prvog dana hospitalizacije bolesnika.

9) Svi bolesnici s AKS nakon otpusta iz bolnice trebaju primati kardioprotektivne lijekove, trebaju dobiti jasne informacije o upravljanju životnim navikama, bolesnici trebaju biti upućeni na kardiovaskularnu rehabilitaciju (stacionarnu ili ambulantnu) i treba im biti dogovoren termin kardiološke kontrole. Tijekom ambulantnog praćenja bolesniku treba dati podršku u usvajanju zdravih životnih navika, kontroli kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, ustrajnosti u uzimanju preporučene terapije. Ključni ciljevi liječenja u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji bolesnika nakon AKS su: arterijski tlak < 130/80mmHg, LDL kolesterol < 1,4 mmol/l, HbA1c< 7%.

10) Prilikom zdravstvene skrbi bolesnika nakon AKS treba poštovati i bolesnikove preferencije, potrebe i vrijednosti, te u dogovoru s bolesnikom usmjeriti liječenje i kardiovaskularnu prevenciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

24h holter srca – je li uredan nalaz?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Fizikalna terapija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]