Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS:

1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI), infarkt miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI). Za sva tri entiteta slična su načela kliničke procjene, dijagnoze i liječenja.

2) Kod sumnje na AKS potvrđuje se postupak pod kraticom „A.K.S.“ koji obuhvaća: snimanje elektrokardiograma (EKG) koji u AKS pokazuje Abnormalan („A“) nalaz; liječnik treba ustanoviti sveobuhvatni Klinički („K“) kontekst AKS što podrazumijeva prisutne simptome, rezultate učinjenih pretraga i kliničku pozadinu AKS; kliničkim pregledom bolesnika treba ustanoviti stupanj kliničke Stabilnosti („S“).

3) Preporučuje se da se tijekom hospitalizacije učini invazivna koronarografija. Prilikom prijema bolesnika u bolnicu procjenjuje se kojem je bolesniku potrebna hitna koronarografija i revaskularizacija miokarda (to su bolesnici sa STEMI i NSTEMI s vrlo visokim rizikom-hemodinamski nestabilni bolesnici, bolesnici u kardiogenom šoku, ponavljajuća ili stalna bol u grudima unatoč medikamentoznoj terapiji, akutno srčano popuštanje, životno ugrožavajuće aritmije, srčani zastoj, mehaničke komplikacije i promjene u EKG-u koje upućuju na miokardnu ishemiju).

Invazivna koronarografija unutar 24h od prijema u bolnicu preporučuje se bolesnicima s NSTEMI s visokim rizikom.

 4) Bolesnicima koji nemaju STEMI ili NSTEMI, a imaju indikaciju za neposrednu koronarografiju primjenjuje se algoritam ESC 0/1 ili 0/2h kako bi se isključio ili potvrdio NSTEMI.

5) Početno liječenje svih bolesnika s AKS započinje kombinacijom antitrombocitne i parenteralne antikoagulantne terapije. Nakon akutne faze hospitalizacije ne nastavlja se antikoagulantna terapija osim u određenim indikacijama. Nakon akutne faze preporučuje se nastavak oralne dvostruke antitrombocitne terapije.

6) Dvostruka antitrombocitna terapija se sastoji od aspirina i inhibitora receptora P2Y12 (prasugrel ili tikagrelor). Ova se terapija daje tijekom 12 mjeseci svim bolesnicima nakon AKS. Međutim, ovisno o kliničkoj situaciji ili visokom riziku krvarenja, nekim bolesnicima se ovaj režim davanja dvostruke antitrombocitne terapije skraćuje, a nekima produžuje.

7) Revaskularizacija miokarda perkutanom koronarnom intervencijom ugradnjom stenta ili kirurškom intervencijom ugradnjom premosnice koronarne arterije preporučuje se bolesnicima s AKS, a vrijeme i vrsta intervencije ovisi o kliničkoj prezentaciji bolesti.

8) Svim bolesnicima s AKS potrebna je „agresivna“ sekundarna kardiovaskularna prevencija u cilju smanjenja rizika ponovne pojave AKS. Ona započinje već prvog dana hospitalizacije bolesnika.

9) Svi bolesnici s AKS nakon otpusta iz bolnice trebaju primati kardioprotektivne lijekove, trebaju dobiti jasne informacije o upravljanju životnim navikama, bolesnici trebaju biti upućeni na kardiovaskularnu rehabilitaciju (stacionarnu ili ambulantnu) i treba im biti dogovoren termin kardiološke kontrole. Tijekom ambulantnog praćenja bolesniku treba dati podršku u usvajanju zdravih životnih navika, kontroli kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, ustrajnosti u uzimanju preporučene terapije. Ključni ciljevi liječenja u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji bolesnika nakon AKS su: arterijski tlak < 130/80mmHg, LDL kolesterol < 1,4 mmol/l, HbA1c< 7%.

10) Prilikom zdravstvene skrbi bolesnika nakon AKS treba poštovati i bolesnikove preferencije, potrebe i vrijednosti, te u dogovoru s bolesnikom usmjeriti liječenje i kardiovaskularnu prevenciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Je li moj EKG nalaz uredan?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]