Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 1. Dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Važno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici.

U ovom članku prikazat ću kratke smjernice u pripremi bolesnika za pojedine kardiološke pretrage njihove osnovne principe izvođenja. Važno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici. Kod žena u generativnoj dobi prije pretraga u kojima postoje rendgenska ili radioizotopna zračenja ili se apliciraju kontrastna sredstva, treba obavezno isključiti moguću trudnoću. Nakon primjene kontrastnih sredstava prilikom nekih pretraga (MSCT i invazivna koronarografija, MRI, scintigrafija) preporučuje se konzumirati što više tekućine kako bi se kontrast čim prije izlučio kroz bubrege. Prilikom izvođenja invazivnih pretraga primjenjuje se antiagregacijska/antikoagulantna terapija u cilju sprječavanja nastanka krvnih ugrušaka.

 1.     EKG ili elektrokardiogram je obavezan dio kardiološkog pregleda koji daje grafički zapis električnih potencijala srca. On nam daje važne informacije o poremećajima ritma i provođenja u srcu, strukturnim poremećajima srca. Snimanje EKG-a traje manje od 1 minute. Prethodno nije potrebna nikakva priprema. Treba osloboditi grudni koš od odjeće. Pretraga se obavlja u ležećem položaju. Medicinska sestra ili liječnik postavlja potom elektrode na ruke, noge i grudni koš, te se odmah potom obavi snimanje. Nakon snimanja skinu se elektrode s tijela i bolesnik se može obući.

 2.     HOLTER EKG-a je 24-satno snimanje EKG-a, odnosno ritma srca na magnetskoj traci. Time se dobiva uvid u rad srca tijekom duljeg perioda. Prethodno bi trebalo depilirati dlake s prsiju kod muškaraca koji imaju znatno više dlaka jer one ometaju snimanje. Na prsa bolesnika medicinska sestra postavi elektrode koje su povezane žicama s malom kazetom, odnosno aparatom u torbi, koji se objesi preko bolesnikovog ramena. Preko elektroda se tada može navući odjeća. Tijekom nošenja aparata , bolesnik treba obavljati uobičajene dnevne aktivnosti, ali se aparat ne smije izlagati vodi i mehaničkim oštećenjima. Bolesnik treba tijekom snimanja holtera ispunjavati dnevnik aktivnosti i mogućih subjektivnih tegoba sa bilježenjem točnog vremena kad su se iste dešavale. Nakon 24h nošenja aparat medicinska sestra će skinuti aparat s elektrodama.

 3.     KONTINUIRANO MJERENJE TLAKA ILI HOLTER TLAKA je 24-satno praćenje krvnog tlaka i pulsa. Radi se također o malom uređaju koji mjeri krvni tlak i puls svakih pola sata. Nije potrebna posebna priprema za ovu pretragu. Medicinska sestra postavi manžetu tlakomjera na jednoj nadlaktici (obično na ruci koju manje koristimo u radu), a uređaj koji mjeri tlak je u torbici koja se prebaci preko ramena. Odjeća se obuće preko aparata pa mora imati dovoljno široke rukave koji mogu prijeći preko manžete. Sve aktivnosti se mogu obavljati bez ograničenja, ali i ovaj aparat treba čuvati od vlage i mehaničkih oštećenja. Kad aparat mjeri tlak (osjeti se pumpanje manžete, a i glasovno označi) treba se umiriti i ruku na kojoj je manžeta spustiti uz tijelo. Također i kod ovog mjerenja treba popunjavati dnevnik aktivnosti i subjektivnih tegoba.

 4.     ULTRAZVUK (UZV) SRCA ILI EHOKARDIOGRAFIJA  je ultrazvučna pretraga koja pokazuje strukture i funkciju srca, veličinu srčanih šupljina, debljinu stijenki, morfologiju i funkciju srčanih zalistaka. Ova nam pretraga daje dragocjene podatke o srcu i trebala bi biti dio kardiološkog pregleda zajedno sa EKG-om. UZV srca se najčešće obavlja transtorakalnim pristupom (TTE), odnosno postavljanjem sonde na grudni koš. Drugi način je poluinvazivan jer se sonda postavlja u jednjak i zato se zove transezofagijski UZV srca (TEE). Kod prvog načina, TTE, nije potrebna posebna priprema, već se oslobodi grudni koš od odjeće i bolesnik se polegne na krevet u ležećem položaju na lijevom boku. U slučaju TEE bolesnik treba biti natašte (6 sati prije pretrage ne smije se jesti ni piti, a jutarnja terapija se može uzeti s malim gutljajem vode), a bolesnik ukoliko ima zubnu protezu, treba je izvaditi iz usta. Postavi se venski put radi eventualnog injiciranja kontrasta ili terapije u krvotok. Radi lakšeg uvođenja sonde u jednjak, ždrijelo se pospreja lokalnim anestetikom i postavi štitnik u usta da se ne bi sonda (gumena je i fleksibilna)oštetila zubima.  Različito je vrijeme trajanja obje UZV pretrage srca, ali u prosijeku traje 30-tak minuta i tijekom UZV snimanja srca (kardiolog cijelo vrijeme snima i vrši mjerenja struktura srca na ekranu) prati se rad srca putem EKG-a . Nakon učinjenog TEE 3 sata se ne preporučuje jesti ni piti (zbog djelovanja anestetika u ustima koji ometa gutanje). Ponekad će kardiolog zahtijevati da se učini UZV srca nakon odgovarajućeg fizičkog opterećenja radi preciznijeg mjerenja srčane funkcije. Sve ultrazvučne pretrage se obavljaju ambulantno.

 5.     ERGOMETRIJA ILI TEST OPTEREĆENJA je kontinuirano snimanje EKG-a pri doziranom opterećenju. Test se izvodi nakon kardiološkog pregleda i na indikaciju interniste kardiologa. To je veoma važan test u procjeni i dijagnostici mnogih kardiovaskularnih bolesti, kao i za procjenu uspjeha terapije. Test se izvodi hodanjem na pokretnoj traci ili vožnjom sobnog bicikla . Prilikom izvođenja testa provjerava se krvni tlak, kontinuirano se snima EKG. Teoretski maksimum opterećenja određuje se za svakog bolesnika prema težini, visini i godinama starosti. Prilikom testiranja bolesnik treba predočiti medicinsku dokumentaciju. Na dan testiranja bolesnik treba popiti svoju uobičajenu terapiju, osim ukoliko mu kardiolog ne odredi drugačije. Na dan testiranja treba izbjegavati pušenje, konzumaciju kave, alkohola, a 2 sata prije testiranja ne jesti. Treba obući udobnu odjeću i obuću koja ne ometa hodanje, odnosno vožnju bicikla da ne bi došlo do ozljede pri tjelesnoj aktivnosti. Prije testa na grudni koš se postave EKG elektrode i manžeta tlakomjera kojima kontinuirano mjerimo tlak i EKG. Ovisno o nalazima tih parametara, a i o subjektivnim tegobama bolesnika , test se prekida prije postignutog teoretskog maksimuma, pa ukupno trajanje testa je od 30 do 60 minuta. Po završenom testu preporučuje se da se bolesnik u čekaonici ambulante odmori u sjedećem položaju još 30-tak minuta prije odlaska kući (radi mogućih subjektivnih tegoba koje se mogu javiti i nakon završetka testiranja).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Srčani ritam

Holter srca

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Lijeva srčana klijetka

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Ergometrija

Ergometrija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Ergometrija ili test opterećenja je dobro uhodana i klinički prihvaćena neinvazivna metoda koja se radi kod bolesnika sa sumnjom na ishemijsku bolest srca ili pak kod bolesnika sa već postavljenom dijagnozom ishemijske bolesti srca.

EKG

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

KOPB

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]