Kardiologija-Šum na srcu

Poštovani doktore molila bi Vas da bi bolje protumačite moj nalaz:
Imam 30 godina života i za šum na srcu znam od rođenja.

30.6.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Obzirom da ste napravili ultrazvučnu pretragu srca, pretpostavljam da ste dobili savjet u pogledu daljnjeg praćenja stanja srčanih zalistaka. U nalazu se spominju pojmovi “mitralni prolaps” “mitralna regurgiracija” “prisutna i trikuspidalna” (nije naznačeno a možda se odnosi na regurgitaciju ili insuficijenciju), što upućuje na promjene na srčanim zaliscima.

Prolaps mitralne valvule podrazumijeva izvrtanje listića mitralnog zaliska u lijevu pretklijetku tijekom srčane kontrakcije – sistole. Uzroci mogu biti razni, ali obično nije potrebno specifično liječenje osim u slučaju mitralne insuficijencije. Mitralna insuficijencija (mitralna regurgitacija) je neadekvatno zatvaranje mitralnog zaliska što omogućava povratni tok krvi iz lijeve klijetke u lijevu pretklijetku u sistoli. Insuficijencija je pojam koji označava smanjenje funkcije, dok regurgitacija podrazumijeva povratni tok – u ovom slučaju krvi.  Uzroci su razni. Prognoza ovisi o funkciji lijeve srčane klijetke te težini i trajanju mitralne insuficijencije. Bolesnici trebaju biti redovito praćeni od specijalista kardiologa koji će procijeniti eventualnu potrebu za terapijom a možda i nekim zahvatom. Trikuspidalna insuficijencija je nepotpuno zatvaranje trikuspidalnog zaliska koja uzrokuje vraćanje krvi iz desne klijetke u desnu pretklijetku tijekom sistole. Uzroci su također razni a eventualna terapija ili zahvat ovisi o težini i duljini trajanja ovog stanja.

Šum na srcu najčešće ukazuje na postojanje promjena na srcu, premda može imati i sasvim nedužni karakter. Uzrok promjena na srčanim zaliscima vašeg srca možda je već bio prisutan rođenjem,  a možda je došlo do promjena tijekom odrastanja ili iz nekog drugog razloga. U svakom slučaju potrebno je da redovito obavljate kontrole kod specijalista kardiologa koji će odrediti eventualno potrebnu terapiju i pravi trenutak ukoliko bude potrebno izvršiti neki zahvat na zaliscima. Pratite svoje zdravlje i obavijesite u prvom redu svog obiteljskog liječnika o evenutalnim simtpomima koji se mogu javiti kao što su gubitak daha (zaduha), slabost, umaranje, palpitacije (osjećaj lepršanja, ubrzanog rada ili preskakivanja otkucaja srca), visoka temperatura, mršavljenje ili drugi znakovi koji bi izazvali vašu pozornost.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]