Mogu li se trnci u ruci javiti od stresa?

Imam 22 godine i pod velikim sam stresom, dakle prije pola godine sam radio gastroskopiju i utvrđena mi je hijetana hernija i jaka kiselina iz želuca u jednjak.
Prije 20tak dana sam osjetio simptome kao što su podrigivanje, nadutost, ispuštanje glasova, te ponekad mučnina i povraćanje.
Od tada sam u depresiji, pa mi se ponekad javi u snu trnci u Lijevoj ruci i svi ti simptomi koje sam naveo gore već i bolovi u vratu ponekad.Radio sam EKG nalaz i sve je uredno, te ultrazvuk i nalaz krvne slike,jetrene nalaze, masnoću i sve je uredno.
Pa me zanima do čega dolaze ti trnci u rukama i svi ti simptomi, da li mogu biti zbog stresa. Šta vi preporučuje?

11.3.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Simptomi koje ste naveli javljaju se u sklopu Vaše osnovne bolesti, odnosno gastroezofagelnog refluksa ili kako ste naveli vraćanja “jake kiseline iz želuca u jednjak” i hijatalne hernije. Pretporstavljam da Vam je gastroenterolog nakon učinjene gastrosopije preporučio lijek kojim ćete smanjiti simptome kad Vam se jave (najčešće se preporučuju inhibitori protonske pumpe). Stoga zamolite svoju obiteljsku liječnicu/liječnika da Vam da preporučeni lijek kojeg ćete uzimati dok se ne smire simptomi. Također pripazite da unosite manje obroke u češćim intervalima, te da izbjegavate hranu i pića koja Vam pogoršavaju lučenje želučane kiseline i spavajte na povišenom uzglavlju. Stres pogoršava simptome, a simptomi često uzrokuju pojačanu zabrinutost, pa nekad bolesnik ima osjećaj da se nalazi u “začaranom krugu”. Potreban Vam je stoga povremeni razgovor s Vašim liječnikom koji će Vam odagnati zabrinutost i pomoći u davanju odgovarajuće terapije. Trnce u ruci možete osjećati zbog smetnji u vratnoj kralježnici, te biste strebali primjenjivati odgovarajuće vježbe za vratnu kralježnicu.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]