Molim Vas stručno mišljenje za preskakanje srca

Poštovani
Željela bih još jedno stručno mišljenje.
Javila sam se svom liječniku zbog povišenog krvnog tlaka koji je tada bio 155/100 ,a i zbog preskakivanja srca.Upučena sam na vađenje krvi.Nalaz mi je bio uredu osim kolesterola koji je5.7.Povišeni enzimi AST 40,ALT 56,GGT 39.Nalaz štitnjače uredu.Zatim sam obavila EKG koji je takođe uredu ,sinus 77/min,horiz.el.os.Nosila holter 24 sata prosječna frekvencija rada srca 76/min s rasponom od 55-120/min.Nije bilo pauza-zabilježeni su artefakti.Zabilježene su 959 VES i 31SVES.Pijem terapiju Prexsanil i tlak mi je sad oko 120/79.Nakon toga obavila sam ultrazvuk srca.Lijevi vetrikul urednih dimenzija ,urednih debljina stijenki.Dijastolička disfunkcija I. stupnja.Aor.val. trokuspisna,urednih brzina,kompetentna,nedilatiran LA36*51mm.TR PG 26 mmHg.VCI nedilatirana 16mm,urednog inspiratornog kolapsa.
Zatim sam uradila ergometriju.Negativan TKR.Pri opterećenju od 10,2 MET-a postignuto 89%teoretskog max pulsa.Fiziološki porast tlaka.
Nakon svih pretraga ja i dalje osjećam to preskakivanje ono na par sekundi kao da srce stane i onda dalje kuca te nakon nekoliko minuta opet,i to svakodnevno.To je neugodan osjećaj i kao da u tom trenutku ostanem bez zraka.Što da dalje radim i dali je to zabrinjavajuće.Da napomenem da imam 52 godine i visoka sam 163cm i teška 70 kg.

14.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema holteru srca kod vas su registrirane ventrikularne i supraventrikularne ekstrasistole (prijevremeni udarci iz klijetki i pretklijetki). Stoga i imate navedene simptome s osjećajem preskakanja srca, zastoja srca. Preporučujem da se obratite svom kardiologu koji vam može propisati odgovarajući antiaritmik koji će smanjiti njihov broj i vi ćete se subjektivno dobro osjećati. Prema navedenim nalazima obrade kod vas nije nađeno strukturne bolesti srca, niti znakova miokardne ishemije. Provjerite funkciju štitnjače.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]