Palpitacije

Palpitacije (latinski palpitare znači trzati) označavaju subjektivni osjećaj srčanih otkucaja, odnosno srčane aktivnosti.

Normalan srčani ritam se ne osjeća. Osobe koje osjećaju palpitacije različito opisuju srčanu aktivnost koju u tom trenutku osjećaju: imaju osjećaj lupanja srca, lepršanja srca, preskakanja srca, ubrzanog pravilnog ili nepravilnog srčanog rada. Osobe koje osjete palpitacije često se uznemire, uplaše, te odmah zatraže liječničku pomoć. Tijekom života mnoge zdrave osobe osjete prolazno kratkotrajne palpitacije.

Palpitacije mogu biti popraćene i drugim subjektivnim tegobama: osjećaj omaglica ili vrtoglavica, poremećajem svijesti sve do gubitka svijesti, osjećaj boli u grudima, zaduhe. U podlozi palpitacija većinom su različiti poremećaji srčanog ritma. Stoga osobama koje imaju palpitacije treba monitorirati srčanu aktivnost kako bi se utvrdilo o kakvim se srčanim aritmijama radi. U nekim slučajevima monitoriranjem srčane aktivnosti se ne ustanove aritmije. Ta je pojava česta kod anksioznih osoba, osoba koje su izložene stresu ili koje imaju panične napade. Osjećaj iznenadnog ubrzanog lupanja ili treperenja srca može upućivati na tahikardne forme srčanih aritmija i fibrilaciju atrija. U slučajevima kad uz palpitacije bolesnik osjeća i druge subjektivne tegobe (smetnje svijesti ili gubitak svijesti, bol u grudima, zaduhu), potrebna je hitna kardiološka obrada takvog bolesnika. U nekim slučajevima bolesnici kod kojih se registrira poremećaj srčanog ritma u elektrokardiogramu nemaju subjektivni osjećaj palpitacija.

Palpitacije mogu osjetiti osobe sa strukturno zdravim srcem u stanjima s povišenom tjelesnom temperaturom, hipertireozom, anemijom, poremećajima elektrolita u krvi, u stanju stresa ili anksioznosti. Također su palpitacije češće kod osoba koje konzumiraju različite droge, stimulativna sredstva (alkoholna pića, nikotin, kofein) i neke lijekove (digitalis, teofilin, efedrin, adrenalin…). U nešto više od 40% bolesnika različite srčane bolesti su uzrok palpitacija. U nekih osoba ne može se ustanoviti uzrok palpitacija. Kardiološka obrada bolesnika s palpitacijama usmjerena je na registriranje poremećaja srčanog ritma, da se ustanovi o kakvim aritmijama se radi, te u pronalaženju uzroka aritmija. U tu svrhu treba uzeti opsežnu anamnezu bolesnika i obaviti fizikalni pregled. Ukoliko se bolesnik žali na smetnje svijesti, bol u grudima, ako je srčana frekvencija u mirovanju manja od 45/min ili veća od 120/min, od ranije postoji srčana bolest, u obitelji su evidentirane nagle smrti, takav bolesnik zahtijeva hitnu medicinsku obradu jer se može raditi o po život opasnim poremećajima srčanog ritma. Pretrage koje je potrebno učiniti su: laboratorijska obrada krvi (određivanje upalnih parametara, elektrolita, srčanih enzima, krvne slike, hormona, kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, bubrežne i jetrene funkcije, toksikološka analiza ukoliko se sumnja na egzogene toksine), elektrokardiogram, 24-satni (ili dulji) holter monitoring srca, ultrazvuk s doplerom srca, a u nekim slučajevima potrebna je šira obrada uz ergometriju, druge slikovne dijagnostičke pretrage srca, te invazivna obrada srca.

Terapija palpitacija je usmjerena na liječenje uzroka palpitacija i liječenje srčanih aritmija (medikamentozno ili ugradnjom srčanog elektrostimulatora ili defibrilatora). U nekim slučajevima srčanih aritmija potrebno je učiniti elektrofiziologiju srca uz katetersku ablaciju srca s ciljem eliminacije srčanih aritmija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Uvećano srce