Palpitacije (latinski palpitare znači trzati) označavaju subjektivni osjećaj srčanih otkucaja, odnosno srčane aktivnosti.

Normalan srčani ritam se ne osjeća. Osobe koje osjećaju palpitacije različito opisuju srčanu aktivnost koju u tom trenutku osjećaju: imaju osjećaj lupanja srca, lepršanja srca, preskakanja srca, ubrzanog pravilnog ili nepravilnog srčanog rada. Osobe koje osjete palpitacije često se uznemire, uplaše, te odmah zatraže liječničku pomoć. Tijekom života mnoge zdrave osobe osjete prolazno kratkotrajne palpitacije.

Palpitacije mogu biti popraćene i drugim subjektivnim tegobama: osjećaj omaglica ili vrtoglavica, poremećajem svijesti sve do gubitka svijesti, osjećaj boli u grudima, zaduhe. U podlozi palpitacija većinom su različiti poremećaji srčanog ritma. Stoga osobama koje imaju palpitacije treba monitorirati srčanu aktivnost kako bi se utvrdilo o kakvim se srčanim aritmijama radi. U nekim slučajevima monitoriranjem srčane aktivnosti se ne ustanove aritmije. Ta je pojava česta kod anksioznih osoba, osoba koje su izložene stresu ili koje imaju panične napade. Osjećaj iznenadnog ubrzanog lupanja ili treperenja srca može upućivati na tahikardne forme srčanih aritmija i fibrilaciju atrija. U slučajevima kad uz palpitacije bolesnik osjeća i druge subjektivne tegobe (smetnje svijesti ili gubitak svijesti, bol u grudima, zaduhu), potrebna je hitna kardiološka obrada takvog bolesnika. U nekim slučajevima bolesnici kod kojih se registrira poremećaj srčanog ritma u elektrokardiogramu nemaju subjektivni osjećaj palpitacija.

Palpitacije mogu osjetiti osobe sa strukturno zdravim srcem u stanjima s povišenom tjelesnom temperaturom, hipertireozom, anemijom, poremećajima elektrolita u krvi, u stanju stresa ili anksioznosti. Također su palpitacije češće kod osoba koje konzumiraju različite droge, stimulativna sredstva (alkoholna pića, nikotin, kofein) i neke lijekove (digitalis, teofilin, efedrin, adrenalin…). U nešto više od 40% bolesnika različite srčane bolesti su uzrok palpitacija. U nekih osoba ne može se ustanoviti uzrok palpitacija. Kardiološka obrada bolesnika s palpitacijama usmjerena je na registriranje poremećaja srčanog ritma, da se ustanovi o kakvim aritmijama se radi, te u pronalaženju uzroka aritmija. U tu svrhu treba uzeti opsežnu anamnezu bolesnika i obaviti fizikalni pregled. Ukoliko se bolesnik žali na smetnje svijesti, bol u grudima, ako je srčana frekvencija u mirovanju manja od 45/min ili veća od 120/min, od ranije postoji srčana bolest, u obitelji su evidentirane nagle smrti, takav bolesnik zahtijeva hitnu medicinsku obradu jer se može raditi o po život opasnim poremećajima srčanog ritma. Pretrage koje je potrebno učiniti su: laboratorijska obrada krvi (određivanje upalnih parametara, elektrolita, srčanih enzima, krvne slike, hormona, kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, bubrežne i jetrene funkcije, toksikološka analiza ukoliko se sumnja na egzogene toksine), elektrokardiogram, 24-satni (ili dulji) holter monitoring srca, ultrazvuk s doplerom srca, a u nekim slučajevima potrebna je šira obrada uz ergometriju, druge slikovne dijagnostičke pretrage srca, te invazivna obrada srca.

Terapija palpitacija je usmjerena na liječenje uzroka palpitacija i liječenje srčanih aritmija (medikamentozno ili ugradnjom srčanog elektrostimulatora ili defibrilatora). U nekim slučajevima srčanih aritmija potrebno je učiniti elektrofiziologiju srca uz katetersku ablaciju srca s ciljem eliminacije srčanih aritmija.