Kardiomiopatija
Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio
Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]
Uloga acetilsalicilne kiseline u primarnoj prevenciji kardiovaskularnog mortaliteta i morbiditeta
Do 2020. godine kardiovaskularne bolesti će postati globalno najvažniji uzrok mortaliteta i invaliditeta. Već danas najmanje 20 milijuna ljudi doživi infarkt miokarda (IM) ili cerebrovaskularni inzult (CVI) svake godine…
Kardiološka rehabilitacija – korist za bolesnika nakon koronarnog incidenta
Svjedoci smo pojave epidemijskih razmjera oboljenja kardiovaskularnih bolesti koji uzrokuju gotovo 50% ukupne smrtnosti u Republici Hrvatskoj. U te bolesti spadaju koronarna bolest srca (uključujući infarkt miokarda), moždani udar i periferna arterijska bolest…
Nefarmakološko liječenje fibrilacije atrija – 2. dio
Kateterska ablacijska izolacija plućih vena uspješno se koristi u liječenju fibrilacije atrija oko 15 godina. Od početka primjene do danas u svijetu dramatično raste broj ovih procedura u liječenju fibrilacije atrija. Prema sadašnjim smjernicama ablacijska izolacija plućnih vena smatra se terapijom prve linije u simptomatskih bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja je refraktorna na medikamentnu […]
Arterijska hipertenzija – tihi ubojica
Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak definirana je aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju kao krvni tlak viši od 140/90mmHg. Predstavlja jedan od najvažnijih spriječivih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu.
Akutni infarkt miokarda u žena – 2.dio
Rezultati istraživanja pokazuju da 6,6 milijuna žena boluje od kardiovaskularnih bolesti u SAD, a 2,7 milijuna preboljelo je infarkt miokarda. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u žena. Smrtnost nakon preboljelog infarkta miokarda veća je u žena nego u muškaraca.
