Kateterska ablacijska izolacija plućih vena uspješno se koristi u liječenju fibrilacije atrija oko 15 godina. Od početka primjene do danas u svijetu dramatično raste broj ovih procedura u liječenju fibrilacije atrija. Prema sadašnjim smjernicama ablacijska izolacija plućnih vena smatra se terapijom prve linije u simptomatskih bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja je refraktorna na medikamentnu terapiju.

Kateterska ablacijska izolacija plućih vena uspješno se koristi u liječenju fibrilacije atrija oko 15 godina. Od početka primjene do danas u svijetu dramatično raste broj ovih procedura u liječenju fibrilacije atrija. Prema sadašnjim smjernicama ablacijska izolacija plućnih vena smatra se terapijom prve linije u simptomatskih bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija koja je refraktorna na medikamentnu terapiju.
Ovaj terapijski zahvat uključuje proksimalnu kružnu izolaciju plućnih vena ne samo kao djelovanje na mehanizam aritmije nego i djelovanje na mogući supstrat za tzv. reentry na spoju plućnih vena i lijevog atrija uključujući i modificiranje autonomnog živčanog sustava.
Sama terapijska procedura izolacija plućnih vena izvodi se radiofrekventnom energijom ili krioenergijom. Kateteri kojim se izvodi radiofrekventna ablacija izolacije plućnih vena ili kateter za krioablaciju uvode se kroz perifernu venu u desni atrij te punkcijom interatrijskog septuma u lijevi atrij. Cilj obje ablacijske tehnike je učiniti kružnu leziju oko plućnih vena i na taj način prekinuti električnu komunikaciju između muskulature oko plućnih vena i lijevog atrija. Radiofrekventna ablacija duže vrijeme se primjenjuje u liječenju fibrilacije atrija nego krioablacija. Uspjeh ablacijske terapije ovisi o više čimbenika, a navedeni su tip fibrilacije atrija, vrijeme praćenja bolesnika i pridužene bolesti.
Randomizirane studije pokazuju bolju učinkovitost veće kružne ablacijske lezije oko desnih i lijevih plućnih vena u usporedbi sa segmentalnom izolacijom. Meta-analiza 12 studija s uključenih gotovo 1.200 bolesnika također potvrđuje bolju učinkovitost veće kružne ablacijske lezije u bolesnika s paroksizmalnom i perzistentnom fibrilacijom atrija. Rezultati randomiziranih studija i meta-analiza randomiziranih i nerandomiziranih studija objavljenih od 2005. do 2011. godine pokazuju da je veći broj bolesnika (oko 71%) bez recidiva fibrilacije atrija nakon izolacije plućnih vena u usporedbi s medikamentnom terapijom (oko 52%) bolesnika. Poboljšanje kvalitete života bilo je u većoj mjeri u bolesnika nakon kateterske ablacijske izolacije plućnih vena nego u bolesnika koji su bili na medikamentnoj terapiji. Kao i kod svake invazivne terapijske procedure pa tako i kod ablacijske izolacije plućnih vena moguće su komplikacije. Rezultati meta-analize ablacijskih studija koji su objavljeni prije 3 godine  pokazuju komplikacije u 2,9% bolesnika. Ozbiljne komplikacije su rijetke u bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija i bez strukturnih bolesti srca poglavito u ustanovama s iskusnim stručnjacima. Najčešće su komplikacije povezane s punkcijom femoralne vene, međutim, znatno rjeđe su komplikacije pareza freničnog živca, oštećenje jednjaka, tromboembolijski događaji, perikardni izljev i stenoza plućne vene.
Rezultati istraživanja pokazuju dobru učinkovitost kateterske izolacije plućnih vena. Ovaj način liječenja uspješan je kod 54% do 79% bolesnika s paroksizmalnom fibrilacijom atrija.  Kod većine bolesnika potrebne su jedna do dvije procedure (prosječno 1,2 procedure) ablacijske izolacije plućnih vena da bi postigli prihvatljivu učinkovitost. Procedure se ponavljaju u određenog broja bolesnika zbog oporavka električne kondukcije između muskulature oko plućnih vena i lijevog atrija. Ponavljanje fibrilacije atrija tj. recidivi fibrilacije atrija ovise o strukturnoj i električnoj remodelaciji oba atrija kao rezultat dobi bolesnika i pridruženih bolesti.
U zaključku, katerska ablacija plućnih vena važna je nefarmakološka terapijska metoda u liječenju fibrilacije atrija. Vjerujemo u tehnološki napredak novih ablacijskih katetera s još boljim dugoročnim rezultatima tj. s većim brojem bolesnika bez recidiva fibrilacije atrija i s poboljšanjem kvalitete života.