Preskoci srca

Poštovana dr Frančula Zaninović,

javljam se po drugi puta (niže kopiram svoj prethodni upit i Vaš odgovor).
U međuvremenu sam odradila MR srca te je nalaz: Valvularni aparat srca morfološki djeluje uredno. Srčane šupljine(: LV (EDV 70ml/m2) i LA 18 cm2, DA 20 cm2, DV 38 mm (EDV 64 ml/m2). Bulbus aorte 31 mm, ascedentna aorta 29 mm.
Miokard: normalne debljine (do 10 mm), trabekule u segmentu 16 bez dovoljno kriterija za NCLV, bez segmentalnih ispada u kontraktilnosti. EF 53%.
Perikard bez izljeva.
Funkcija i tkivna karakterizacija: LGE: u kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.
Zaključak: kavitalne dimenzije u granici normale. Globalna sistolička funkcija klijentki je dobra. U kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.

Ergometrija koja je prije rađena je bila uredna, oodnosno tlak je rastao od 110/70 do 140/90 i spustio se u očekivanom vremenu. Broj otkucaja je išao do 155/min. Nije bilo preskoka u tih 5-6 minuta.

Tlak je sada više manje normalan (do 130/90, uglavnom i niži od toga). Primjetila sam da mi stres (ponajviše na poslu, managerski tip posla) uzrokuje porast tlaka, te ga se trudim mjeriti kad osjetim da sam smirena. Još uvijek osjetim preskoke srca.

Zanima me da li, obzirom na ove nalaze, smijem planirati trudnoću? Da li je broj preskoka utvrđenih holterom normalan, odnosno može li mi nešto biti od tih preskoka, ili su samo neugodni? Concor ne uzimam zbog planiranja trudnoće. Liječnik opće prakse u slučaju tahikardije preporuča Normabel od 2 mg.

Također, da li je nalaz magnetske uredan? Svjesna sam da Google nije baš najbolji doktor, no nalazim na svakakve informacije.

Puno Vam hvala na vremenu i odgovoru.

Prethodni post:
Poštovani, imam 38 god, 179 cm i 68 kg, Majka sam dvoje djece u dobi od 7 i 3 godine. Planiram treću trudnoću te Vas molim za mišljenje. Nedavno sam izmjerila tlak (koji je inače 90/50) i dobila vrijednost 135/120. Obavila sam sve potrebne pretrage: uzv srca je uredan, holter 1300 VES i 555 SVES (nešto tahikadrije ali znam razlog tome), ergometrija uredna. Kardiolog preporučuje Concor da smanji eventualni porast tlaka i aritmije, međutim obzirom na planiranje trudnoće kaže da zasad ne krećemo s terapijom.
Poslana sam na MR srca slijedećeg tjedna.
Od tada je tlak ponovno dobar, dakle moj normalan niski tlak, do jučer kad mjerim 138/122, a nakon 10 min 149/129. Kod liječnika nakon pola sata je bio 145/80. Da li je moguće da tlakomjer pokazuje krive vrijednosti (zašto samo meni a ostalim ukućanima ne) ili je moguć takav skok u tlaku i tako blizu vrijednosti? Liječnik opće prakse kaže da su te vrijednosti nemoguće. Trebam li se brinuti te mogu li planirati trudnoću ako MR srca bude OK?

poštovana, Ne znam iz kojeg razloga se traži MR srca. Da li se sumnja na kardiomiopatiju? S trudnoćom se strpite dok svu obradu ne učinite. Savjetujem da se javite nefrologu ukoliko se radi o ovakvim oscilacijama tlaka jer će on učiniti obradu da se isključi organski uzrok povišenog tlaka. Concor vam je dat zbog poremećaja ritma srca, a navodite da je ergometrija uredna. Da li to znači da pri opterećenju nemate aritmija i da vam je porast tlaka uredan, odnosno primjeren opterećenju? Da li ste obavili holter tlaka (KMAT)? Ako se nalazi srca pokažu uredni i tllak bude dalje u granici normale, možete planirati trudnoću. U slučaju povišenog tlaka, takve trudnoće su rizične, ali postoje lijekovi koji su manje štetni za dijete, pa se ordiniraju i u slučaju planske trudnoće kod žena koje imaju arterijsku hipertenziju. Lijepi pozdrav

20.11.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nalaz MR srca je u potpunosti uredan, isključena je kardiomiopatija (nekompaktna) kao mogući uzrok poremećaja ritma.
Prema nalazu ergometrije, vaša reakcija krvnog tlaka u opterećenju je normalna (nema hipertenzivne reakcije), a također nema poremećaja srčanog ritma. Dobar je znak da nema aritmija u opterećenju.
Concor u slučajevima kad se ne nađe bolesti srca i u fizičkom opterećenju nema poremećaja ritma, često i nije lijek izbora. Kod vas je stres vjerojatni okidač oscilacija tlaka, pa i poremećaja ritma.
Za sada je u redu savjet Vašeg obiteljskog liječnika da po potrebi uzmete Normabel. Pokušajte stres staviti pod kontrolu (danas je on sveprisutan, pa pokušajte naći tehnike koje vas opuštaju), primjenjujte zdrave prehrambene navike,
reducirajte sol u ishrani, kontrolirajte krvni tlak u kućnim uvijetima.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

IHB oznaka na tlakomjeru – što mi savjetujete?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]