Otkrivena mi je asimetrična hipertrofična kardiomiopatija, kako da se ponašam?

Dijagnosticirana mi je asimetricna hipertroficna kardiomiopatija, otkrivena slučajno na sistematskom pregledu,bez ikakvih simptoma…IVS debljine do 29mm,bez obstrukcije. Napravljena je koronarografija,stres test,24h holter,kompletna KKS i sve je uredno.Nema intrakavitarnog gradijenta.
Napravio sam i magnet srca, koji je naravno potvrdio prvotnu dijagnozu.I jos pise na nalazu magneta NA ODGOĐENIM SEKVENCAMA NAKON IV. APLIKACIJE KONTRASNOG SREDSTVA VIDI SE INTRAMURALNI MRLJASTI HIPERINTENZITET SIGNALA U ANTERIONOM I ANTEROSEPTALNOM DIJELU BAZE i SREDNJEG DIJELA SRCA U SMISLU OŽIVLJAVANJA . NEMA SHUNTA, NEMA ZNAKOVA TUMORSKI TVORBI NI IZLJEVA, TEST PERFUZIJE MIOKARDA U MMIROVANJU UREDAN. Neki mi savjetuju redovitu kontrolu, dok Neki mi savjetuju cak i ugradnju ICD defibliratora? Ima li potrebe za tim? 32 god,nepusac,bio u sportu cijeli zivot(veslanje,vaterpolo),nemam aritmija,tlak uredan,obiteljska anamneza je ta da mi je ujak umro u 50god,cijeli zivot imao aritmije i visok tlak,bio neuredan sto se tice terapije i zivota.Zanima me dali je potrebna kontrola zivotnih navika i redovita kontrola kod kardiologa. Ili ipak ugradnja ICD ?

15.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Kod bolesnika s neopstruktivnom asimetričnom hipertrofičnom kardiomiopatijom procjenjuje se rizik nastanka malignih aritmija koje mogu dovesti do nagle srčane smrti. U slučaju da postoji rizik nastanka takvih aritmija, ugrađuje se ICD (implantabilni kardioverter defibrilator). Sljedeći su čimbenici kojima se predviđa veći rizik: pozitivna obiteljska anamneza nagle srčane smrti od hipertrofične kardiomiopatije, srčanog zastoja ili malignih ventrikularnih aritmija; ukoliko se kod bolesnika pojavljuju sinkope, zastoji srca i maligne ventrikularne aritmije (ventrikularne tahikardije), teška hipertrofija lijeve klijetke (debljina stijenke > 30mm), redukcija sistoličke funkcije lijeve klijetke EF < 50%, aneurizma apeksa lijeve klijetke, opsežno i difuzna kasna imbibicija miokarda gadolinijem na MR-u srca. Kod Vas ovakvih rizika nije nađeno, osim ujaka koji je umro sa 50g., ali ne navodite da li se radilo o srčanoj smrti i da li je kod njega dokazana hipertrofična kardiomiopatija. Također neopstruktivni oblik hipertrofične kardiomiopatije dugo vremena ne mora uzrokovati simptome. Stoga Vam preporučujem da se dalje redovito kontrolirate kod kardiologa u odgovarajućem bolničkom centru za kardiomioatije. Važno je da se pridržavate dalje zdravih životnih navika, bavite se umjerenom aerobnom tjelesnom aktivnošću /ne natjecateljskim sportovima i ne jakog intenziteta/.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]