Konzumiranje alkoholnih pića i fibrilacija atrija – 2. dio

Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.

Rezultati meta-analize 23 studije koje su provedene na 29 547 ispitanika pokazuju da je blago konzumiranje alkoholnih pića povezano sa srednje visokim kardiovaskularnim rizikom.

Rezultati praćenja 859 420 ispitanika tijekom 12 godina u meta-analizi 7 prospektivnih studija sa 12 554 slučaja fibrilacije atrija također pokazuju pozitivnu korelaciju između konzumiranja alkoholnih pića i fibrilacije atrija. Analizom podataka utvrđeno je da za svako dodatno alkoholno piće koje se popije na dan povećava se incidencija fibrilacije atrija za 8%.

Relativni rizik za fibrilaciju atrija je 1,08 za osobe koje popiju do 7 standardnih pića tjedno, te 1,14 za osobe koje popiju 14 standardnih pića tjedno i 1,26 za osobe koje popiju 21 standardno piće tjedno.

Kako se povećava broj ispijenih pića tjedno tako se i povećava relativni rizik za  fibrilaciju atrija; relativni rizik je 1,36 za 28 popijenih standardnih pića tjedno, a 1,47 za 35 popijenih standardnih pića tjedno.

Rizik nastanka fibrilacije atrija povećan je za 17% kod žena koje popiju više od 14 standardnih pića tjedno, a kod muškaraca rizik je povećan za 25% koji popiju više od 21 standardno piće tjedno. Brojne studije pokazuju relativno nisku incidenciju fibrilacije atrija u ispitanika koji konzumiraju akoholna pića. U analizi podataka možemo naći neka ograničenja pojedinih opservacijskih studija koja mogu utjecati na rezultate istraživanja.
Jedno od tih ograničanja je kvantitativno određivanje potrošnje alkohola temeljem iskaza samih sudionika istraživanja. Ovako dobiveni podaci mogu ponekad biti nepouzdani. Podaci o količini konzumiranih alkoholnih pića bili bi pouzdani kada bi se određivala koncentracija alkohola u krvi ili u mokraći ispitanika.
Drugo ograničenje je što se tiče epizoda fibrilacije atrija koje mogu biti asimptomatske, međutim većina studija uzima u obzir samo simptomatske fibrilacije atrija koje su dokazane elektrokardiografski. Jedino su dvije studije i to Framinghamska i Copenhagen City Heart studija rutinski koristile EKG za otkrivanje fibrilacije atrija  tijekom višegodišnjeg praćenja ispitanika. U obje studije više su korišteni podaci bolničkih hospitalizacija nego podaci o fibrilaciji atrija iz primarne zdravstvene zaštite.
Treće ograničenje nekih studija je uzimanje u obzir samo ustanovljene fibrilacije atrija, a isključivanje undulacije atrija. Temeljem rezultata provedenih istraživanja nije bilo moguće ustanoviti koja bi bila sigurna dnevna količina alkoholnih pića koja bi se mogla preporučiti bolesnicima s fibrilacijom atrija. Preporuke se temelje na opservacijskim i nerandomiziranim studijama.
Zbog svega navedenog ne preporuča se konzumiranje alkoholnih pića bolesnicima s fibrilacijom atrija. Konzumiranje alkoholnih pića u većim količinama dobro je utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija, a  također može biti važan čimbenik za arterijsku hipertenziju tj. povišeni krvni tlak i pretilost.

U kohorti od 8 602 ispitanika također je ustanovljen povišeni rizik nastanka fibrilacije atrija čak 2,68 za ispitanike koji piju veće količine alkoholnih pića (više od 40 standardnih pića na tjedan), uz povišeni rizik za pretilost i za arterijsku hipertenziju. Konzumiranje alkoholnih pića može biti odgovorno za arterijsku hipertenziju u oko 16% bolesnika, a incidencija arterijske hipertenzije se povećava za oko 40% kod konzumiranja više od 14 standardnih alkoholnih pića tjedno. Ispitanici koji svakodnevno konzumiraju alkoholna pića imaju također povišeni rizik progresije paroksizmalne fibrilacije atrija u perzistentnu uz povećanje rizika tromboembolijskih događaja.

U zaključku možemo naglasiti da je konzumiranje alkoholnih pića dobro utemeljen čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Osim fibrilacije atrija konzumiranje većih količina alkoholnih pića povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije, hipertrofije lijeve klijetke, kardiomiopatije i pretilosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]