Akutni infarkt miokarda u žena – 2.dio

Rezultati istraživanja pokazuju da 6,6 milijuna žena boluje od kardiovaskularnih bolesti u SAD, a 2,7 milijuna preboljelo je infarkt miokarda. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u žena. Smrtnost nakon preboljelog infarkta miokarda veća je u žena nego u muškaraca.

Rezultati istraživanja pokazuju da 6,6 milijuna žena boluje od kardiovaskularnih bolesti u SAD, a 2,7 milijuna preboljelo je infarkt miokarda. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u žena. Smrtnost nakon preboljelog infarkta miokarda veća je u žena nego u muškaraca. Godinu dana nakon akutnog infarkta miokarda umire više žena (26%) nego muškaraca (19%), a pet godina nakon infarkta miokarda umire također više žena (47%) nego muškaraca (36%).

Od čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u žena pušenje cigareta jedan je od najvažnijih koji se može prevenirati, a smatra se da je glavni uzrok infarkta miokarda u žena mlađih od 55 godina. U toj dobi pušenje cigareta povećava rizik infarkta miokarda u žena sedam puta. Pri usporedbi mlađih i starijih žena po učestalost pušenja cigareta i pretilosti vidi se da je veća učestalost ova dva čimbenika rizika u mlađih žena. Što se tiče pretilosti oko trečina žena u SAD-u su pretile, a od njih oko 7% imaju ekstremnu pretilost (ITM više od 40 kg/m2). Unazad 15 godina ustanovljeno je povećanje učestalosti pretilosti i u žena u dobi iznad 60 godina. Pretilost u žena povećava rizik kardiovaskularnih događaja skoro četiri puta. Pretilost je važan čimbenik rizika akutnog infarkta miokarda u žena i povećava taj rizik skoro tri puta. Rizik akutnog infarkta miokarda povezan je s metaboličkim sindromom koji  je češći u mlađih žena nego u starijim dobnim skupinama. Šećerna bolest je povezana s pretilosti i metaboličkim sindromom i više povećava rizik koronarnih događaja u žena nego u muškaraca. Šećerna bolest snažan je čimbenik rizika poglavito u mlađih žena za srčanožilne bolesti uključujući akutni koronarni sindrom i povećava rizik četiri do pet puta. Žene i muškarci imaju slični rizik nastanka ventrikulskih aritmija nakon akutnog infarkta miokarda. Oko 6% do 10% bolesnika s akutnim infarktom miokarda ima ventrikulske aritmije. Ventrikulske aritmije u akutnom infarktu miokarda utječu na povećanje mortaliteta. Fibrilacija atrija se javlja u 6% do 9% bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a povezana je s povećanim rizikom zatajenja srca i moždanog udara, a također povećava i mortalitet tri mjeseca nakon akutnog infarkta. Žene i stariji bolesnici imaju povećani rizik nastanka fibrilacije atrija. Otprilike 7% bolesnika koji budu hospitalizirani zbog akutnog infarkta miokarda imaju značajne bradiaritmije. Žene imaju veći rizik nastanka bradiaritmija i atrioventrikulskog (AV) bloka višeg stupnja u akutnom infarktu miokarda nego muškarci. AV blok višeg stupnja u akutnom infarktu miokarda inferiorne lokalizacije povećava smrtnost tijekom jednog  mjeseca, šest mjeseci i godinu dana nakon akutnog infarkta miokarda. Skromna su saznanja o prognostičkim čimbenicima lošeg ishoda liječenja nakon infarkta miokarda u žena. Za prognostičku procjenu od velike koristi je istisna frakcija lijeve klijetke i EKG parametri. U procjeni petogodišnje smrtnosti nakon akutnog infarkta miokarda važan je sinusni ritam. U slučaju da u EKG-u nije prisutan sinus ritam u akutnom infarktu tada je petogodišnja smrtnost u žena veća nego u muškaraca. Od psihosocijalnih čimbenika rizika vrlo je važna depresija i njezin utjecaj na loši ishod liječenja bolesnika s ishemijskom bolešću srca. Prevalencija depresije je  otprilike 20% nakon infarkta miokarda, a  dva puta je veća u žena nego u muškaraca. Depresija je povezana s trostrukim povećanjem rizika smrti i ostalih neželjenih srčanih događaja u žena.

U zaključku važno je naglasiti  da pušenje cigareta, pretilost i šećerna bolest više povećavaju rizik infarkta miokarda u žena nego u muškaraca. Važna su buduća klinička ispitivanja u cilju poboljšanja ishoda liječenja žena s akutnim infarktom miokarda. Tome cilju idu i poboljšanja dijagnostičkih i terapijskih postupaka za spazam koronarne arterije, spontanu koronarnu disekciju i mikrovaskularnu koronarnu bolest u žena. Za smanjenje mortaliteta i poboljšanja kvalitete života žena nakon infarkta miokarda potrebne su kontinuirane mjere sekundarne prevencije, a koje bi trebale provoditi sve tri razine zdravstvene zaštite.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]