Aritmogena displazija desne klijetke

Aritmogena displazija desne klijetke rijetka je vrsta kardiomiopatije. Karakterizirana je s promjenama miokarda s nalazom masnog i fibroznog tkiva u miokardu desne klijetke.

U literaturi može se naći naziv za ovu bolest i aritmogena kardiomiopatija desne klijetke.
U oko 50% bolesnika bolest je familijarna s autosomno dominantnim načinom nasljeđivanja.
Što se tiče simptoma bolest je često bez simptoma, a obično se prezentira ventrikulskim aritmijama. Ventrikulske arirmije mogu se detektirati EKG-om ili kontinuiranim EKG-om tzv. Holterom kada se snimanje vrši tijekom 24 sata. Izvorište aritmija je desna klijetka. S druge strane u mlađih osoba  s  ovom kardiomaptijom bolest se može prezentirati kao kardijalni arest ili iznenadna srčana smrt. Povećani rizik za iznenadnu srčanu smrt povezan je s mlađom dobi bolesnika, zatim nesvjesticom u anamnezi, disfunkcijom desne klijetke i disfunkcijom lijeve klijetke i nalazom ventrikulske tahikardije na kontinuiranom EKG (Holteru). Dio bolesnika može imati simptome zatajivanja srca, a bez srčanih aritmija  karakterizirano otežanim disanjem i gušenjem i intolerancijom napora.  Kako bolest napreduje tako su i simptomi izraženiji i s napredovanjem bolesti simptomi u nekih bolesnika mogu biti  isti kao i kod zatajivanja srca teškog stupnja.

Dijagnoza ove vrste kardiomiopatije može biti prilično teška, a postavlja se brojnim neinvazivnim dijagnostičkim postupcima koji imaju manju osjetljivost. Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), kontinuirani EKG (Holter), test opterećenja – ergometrija, transtorakalna ehokardiografija i  nuklearna magnetna rezonancija (NMR).

Što se tiče liječenja ove vrste kardiomiopatije nema specifičnog lijeka za ovu bolest. Aritmogena displazija desne klijetke bolest je progresivnog tijeka. Mogućnosti liječenja su medikamentima i to antiaritmicima, betablokatorima, zatim radiofrekfentna ablacija i ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD). Ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se diuretici, betablokatori, inhibitori angiotenzinske konvertaze i blokatori receptora angiotenzina. U završnoj fazi bolesti u nekih bolesnika jedini način liječenja je transplantacija srca.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju aritmogene displazije desne klijetke mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBELi BISOBEL; inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZID; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS; i diuretika: FURSEMID i TOMID.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]