Rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta…

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta. Njezina učestalost značajno se povećava s dobi bolesnika. Nažalost kod velikog broja bolesnika fibrilacija atrija se otkrije tek  nakon preboljelog moždanog udara. Zbog toga je vrlo važno rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara. Smatra se da je rano otkrivanje fibrilacije atrija prvi korak u prevenciji kardiogenog moždanog udara. Međutim, nije uvijek lako dijagnosticirati fibrilaciju atrija, poglavito paroksizmalnu fibrilaciju atrija. Poznato je da su nedijagnosticirane epizode asimptomatske fibrilacije atrija jedan od uzroka ishemijskog moždanog udara. Temeljem analize 6.319 transtelefonskih EKG nalaza ustanovljene su  asimptomatske epizode fibrilacije ili undulacije atrija u 25%  nalaza. Transtelefonski elektrokardiografski monitoring koristi se za otkrivanje srčanih aritmija. Pomoću jednostavnog uređaja bolesnik može u svakom trenutku zabilježiti svoj EKG  i poslati ga telefonskim putem u ustanovu na očitanje odnosno analizu.

Kod bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom ustanovljena je fibrilacija atrija u njih 6,8%, a koji do tada nisu imali ustanovljenu fibrilaciju atrija. Ovi bolesnici nisu imali poznatu fibrilaciju atrija u anamnezi. Paroksizmalna fibrilacija atrija trajanja najmanje 30 sekundi ili duže ustanovljna je u 16,1% bolesnika s kriptogenim moždanim udarom ili tranzitornim ishemijskim napadom engl. TIA. Ovi bolesnici nisu imali ranije poznatu fibrilaciju atrija, a uzrok moždanog udara nije bio ustanovljen standardnim dijagnostičkim pretragama uključujući i kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Unatoč brojnim dijagnostičkim postupcima u dosta bolesnika fibrilacija atrija ostaje neotkrivena. Kontrolni pregledi rizičnih bolesnika jednom godišnje uz snimanje EKG-a sigurno bi pripomogli boljoj dijagnostici asimptomatske fibrilacije atrija prije moždanog udara. Vrlo je važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju arija i preporučiti trajnu antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Pravovremeno otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija uz antikoagulantnu terapiju prije nastanka ishemijskog moždanog udara ima klinički značaj u smanjenju incidencije moždanog udara.

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja o povezanosti između B-tipa natriuretskog peptida (BNP) i incidencije novonastale fibrilacije atrija u općoj populaciji bez poznate bolesti srca, bez moždanog udara i bez fibrilacije atrija u anamnezi. Rezultati istraživanja pokazuju da je povišena vrijednosti BNP u plazmi korisni prediktor incidencije fibrilacije atrija. Autori istraživanja također su zaključili da je BNP nezavisni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Ustanovljene su značajno povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika sa zatajivanjem srca, povišenim krvnim tlakom, akutnim infarktom miokarda i nestabilnom anginom pektoris. Također su ustanovljene povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika nakon ishemijskog moždanog udara. U bolesnika s moždanim udarom i novonastalom fibrilacijom atrija vrijednosti BNP bile su gotovo 6 puta veće nego u bolesnika koji nisu imali fibrilaciju atrija. U općoj populaciji također su ustanovljene značajno više vrijednosti BNP u bolesnika s fibrilacijom atrija  u usporedbi s osobama bez fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je vrlo važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju atrija i preporučiti antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Uz EKG, Holter EKG i biomarker BNP može nam pomoći u otkrivanju asimptomatske fibrilacije atrija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

AVM

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Moždani udar

Mama je imala moždani udar – što možete zaključiti iz otpusnog pisma?

Lijekovi

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Glavobolja

Glavobolja – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Visok krvni tlak i pulsiranje u uhu – molim savjet

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Molim Vas da mi očitate nalaz EKG-a

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]