Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma koji nastaje kao posljedica problema s električnim sustavom srca…

Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma koji nastaje kao posljedica problema s električnim sustavom srca.

Nakon ekstrasistolije najčešća je srčana aritmija. Učestalost joj raste s dobi te značajno utječe na smrtnost i kvalitetu života.

Fibrilacija atrija je potpuno kaotično širenje električnih impulsa u pretklijetkama što se manifestira izostankom njezinih kontrakcija. Obzirom da se električni impulsi nepravilno prenose u klijetke, srčani je rad potpuno nepravilan. On može biti normalne, prespore ili najčešće prebrze frekvencije.

Najčešće se javlja kod strukturnih bolesti srca kao što su hipertenzivna i koronarna bolest srca te bolest srčanih zalistaka. Javlja se i kod drugih stečenih i urođenih bolesti srca, nakon srčanih operacija te kod bolesti štitnjače.

Kao izolirana, fibrilacija atrija se može javiti i kod mladih ljudi u strukturno zdravom srcu bez prepoznatljive uzročne bolesti. Kod nje postoji i nasljedna sklonost.

Potiče je pretilost, plućne bolesti i alkohol.

Simptomi

Fibrilacija atrija može biti potpuno bez simptoma te se otkrije slučajno.

Najčešće se manifestira osjećajem preskakanja, ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Može se manifestirati umorom, zaduhom u naporu, popuštanjem već ranije oštećenog srca, bolom u prsima, omaglicom ili nesvjesticom.

Ako fibrilacija atrija traje duže, u srčanim se šupljinama (osobito lijevoj pretklijetki) mogu stvoriti krvni ugrušci koji cirkulacijom mogu dospjeti do moždanih arterija uz posljedični nastanak moždanog udara (moždanog infarkta).

Strategija liječenja ovisi o dužini trajanja fibrilacije atrija i o stupnju oštećenja lijeve pretklijetke.

Paroksizmalna fibrilacija atrija je ona koja traje manje od 48h. Kod takve se može pokušati uspostaviti kontrola ritma lijekovima ili elektrošokom (elektrokardio- verzijom) u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Nakon toga se kontrola ritma  održava lijekovima.

Perzistentna fibrilacija atrija je ona koja traje duže od 7 dana do jedne godine ili više.

Da bi se izbjegla mobilizacija eventualno nastalog ugruška u srcu koje nepravilno radi do moždanih arterija, kod takve je fibrilacije atrija potreno provođenje terapije lijekovima koji smanjuju mogućnost stvaranja ugrušaka. U te lijekove spadaju peroralni antikoagulansi (varfarin i sl.) te tzv. novi oralni antikoagulansi (dabigatran, rivaroksaban, apiksaban). Tek nakon nekoliko tjedana uspješno dozirane takve terapije, može se pokušati s tzv. elektrokardioverzijom.

Prije uvođenja lijekova koji smanjuju mogućnost zgrušavanja krvi u cilju prevencije moždanog udara, potrebno je odvagati korist takvog liječenja u odnosu na potencijalni rizik krvarenja.

U terapiji fibrilacije atrija često se ordiniraju i lijekovi koji usporava najčešće brzu srčanu frekvenciju.

Permanentna (kronična) fibrilacija atrija je ona koja traje duže od 1 godinu i kod koje se  neće više pokušati s normalizacijom ritma te se liječi več navedenim lijekovima koji smanjuju vjerojatnost stvaranje ugrušaka trajno te lijekovima koji usporavaju srčani ritam.

Ukoliko je srčani rad u fibrilaciji atrija previše spor i koji je popraćen subjektivnim tegobama kao što su omaglice ili nesvjestice, potrebno je procijeniti potrebu ugradnje trajnog elektrostimulatora srca koji će ubrzati srce i smanjiti navedene tegobe.

U novije vrijeme relativno dobre rezultate daje visokosofisticirana metoda liječenja fibrilacije atrija radiofrekventnom ablacijom ušća plućnih vena. Ta se metoda izvodi u laboratoriju za kateterizaciju srca u lokalnoj anesteziji. To je postupak uvođenja katetera kroz venu u preponi do lijeve pretklijetke uz apliciranje visokofrekventne i niskovoltažne energije do njegovog vrha pri ćemu se učini ograničeno, kružno oštećenje na točno izoliranim mjestima koja su odgovorna za ponovni nastanak ove aritmije.

Fibrilaciju atrija često ne možemo spriječiti, ali je možemo barem odgoditi te smanjiti njezinu učestalost zdravijim načinom života kao što su nepušenje, zdrava prehrana i redovita umjerena tjelesna aktivnost uz povremene kontrole arterijskog tlaka i pulsa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Alkohol

Koje sastojke u proizvodima za njegu lica trebaju izbjegavati dojilje?

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Alkohol

Terapija za urinarnu infekciju i alkohol

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]