Fibrilacija atrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma koji nastaje kao posljedica problema s električnim sustavom srca…

Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma koji nastaje kao posljedica problema s električnim sustavom srca.

Nakon ekstrasistolije najčešća je srčana aritmija. Učestalost joj raste s dobi te značajno utječe na smrtnost i kvalitetu života.

Fibrilacija atrija je potpuno kaotično širenje električnih impulsa u pretklijetkama što se manifestira izostankom njezinih kontrakcija. Obzirom da se električni impulsi nepravilno prenose u klijetke, srčani je rad potpuno nepravilan. On može biti normalne, prespore ili najčešće prebrze frekvencije.

Najčešće se javlja kod strukturnih bolesti srca kao što su hipertenzivna i koronarna bolest srca te bolest srčanih zalistaka. Javlja se i kod drugih stečenih i urođenih bolesti srca, nakon srčanih operacija te kod bolesti štitnjače.

Kao izolirana, fibrilacija atrija se može javiti i kod mladih ljudi u strukturno zdravom srcu bez prepoznatljive uzročne bolesti. Kod nje postoji i nasljedna sklonost.

Potiče je pretilost, plućne bolesti i alkohol.

Simptomi

Fibrilacija atrija može biti potpuno bez simptoma te se otkrije slučajno.

Najčešće se manifestira osjećajem preskakanja, ubrzanog ili nepravilnog rada srca. Može se manifestirati umorom, zaduhom u naporu, popuštanjem već ranije oštećenog srca, bolom u prsima, omaglicom ili nesvjesticom.

Ako fibrilacija atrija traje duže, u srčanim se šupljinama (osobito lijevoj pretklijetki) mogu stvoriti krvni ugrušci koji cirkulacijom mogu dospjeti do moždanih arterija uz posljedični nastanak moždanog udara (moždanog infarkta).

Strategija liječenja ovisi o dužini trajanja fibrilacije atrija i o stupnju oštećenja lijeve pretklijetke.

Paroksizmalna fibrilacija atrija je ona koja traje manje od 48h. Kod takve se može pokušati uspostaviti kontrola ritma lijekovima ili elektrošokom (elektrokardio- verzijom) u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Nakon toga se kontrola ritma  održava lijekovima.

Perzistentna fibrilacija atrija je ona koja traje duže od 7 dana do jedne godine ili više.

Da bi se izbjegla mobilizacija eventualno nastalog ugruška u srcu koje nepravilno radi do moždanih arterija, kod takve je fibrilacije atrija potreno provođenje terapije lijekovima koji smanjuju mogućnost stvaranja ugrušaka. U te lijekove spadaju peroralni antikoagulansi (varfarin i sl.) te tzv. novi oralni antikoagulansi (dabigatran, rivaroksaban, apiksaban). Tek nakon nekoliko tjedana uspješno dozirane takve terapije, može se pokušati s tzv. elektrokardioverzijom.

Prije uvođenja lijekova koji smanjuju mogućnost zgrušavanja krvi u cilju prevencije moždanog udara, potrebno je odvagati korist takvog liječenja u odnosu na potencijalni rizik krvarenja.

U terapiji fibrilacije atrija često se ordiniraju i lijekovi koji usporava najčešće brzu srčanu frekvenciju.

Permanentna (kronična) fibrilacija atrija je ona koja traje duže od 1 godinu i kod koje se  neće više pokušati s normalizacijom ritma te se liječi več navedenim lijekovima koji smanjuju vjerojatnost stvaranje ugrušaka trajno te lijekovima koji usporavaju srčani ritam.

Ukoliko je srčani rad u fibrilaciji atrija previše spor i koji je popraćen subjektivnim tegobama kao što su omaglice ili nesvjestice, potrebno je procijeniti potrebu ugradnje trajnog elektrostimulatora srca koji će ubrzati srce i smanjiti navedene tegobe.

U novije vrijeme relativno dobre rezultate daje visokosofisticirana metoda liječenja fibrilacije atrija radiofrekventnom ablacijom ušća plućnih vena. Ta se metoda izvodi u laboratoriju za kateterizaciju srca u lokalnoj anesteziji. To je postupak uvođenja katetera kroz venu u preponi do lijeve pretklijetke uz apliciranje visokofrekventne i niskovoltažne energije do njegovog vrha pri ćemu se učini ograničeno, kružno oštećenje na točno izoliranim mjestima koja su odgovorna za ponovni nastanak ove aritmije.

Fibrilaciju atrija često ne možemo spriječiti, ali je možemo barem odgoditi te smanjiti njezinu učestalost zdravijim načinom života kao što su nepušenje, zdrava prehrana i redovita umjerena tjelesna aktivnost uz povremene kontrole arterijskog tlaka i pulsa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Antidepresivi

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ta pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Srce

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]