Tjelesna aktivnost
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika
Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]
Ravnoteža na tanjuru
Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]
Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)
Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]
Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna. U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]
Preporuke za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika nekad i danas – 1. dio
Tjelesna neaktivnost povezana je s povećanim rizikom sveukupne smrtnosti koronarnih bolesnika. Što se tiče preporuka za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika u prošlom stoljeću one su potpuno drugačije od sadašnjih preporuka…
