Tjelesna aktivnost

Kardiologija

Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]

Nutricionizam

Ravnoteža na tanjuru

Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Psihijatrija

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Kardiologija

Nekompaktna kardiomiopatija

Pedijatrija

Treba li dijete biti oslobođeno tjelesnog odgoja zbog šarlaha?

Kardiologija

Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna.  U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]

Kardiologija

Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Kardiologija

Preporuke za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika nekad i danas – 2.dio

Krajem prošlog stoljeća koncept rehabilitacije srčanih bolesnika bio je dobro utemeljen u zemljama zapadne Europe i u SAD-u. Program rehabilitacije bio je definiran s nekoliko faza…

Kardiologija

Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

Kardiologija

Preporuke za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika nekad i danas – 1. dio

Tjelesna neaktivnost povezana je s povećanim rizikom sveukupne smrtnosti koronarnih bolesnika. Što se tiče preporuka za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika u prošlom stoljeću one su potpuno drugačije od sadašnjih preporuka…

Kardiologija

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma koji nastaje kao posljedica problema s električnim sustavom srca…

Fizijatrija

Hodanje i srce

Uz već poznate čimbenike rizika za nastanak ateroskleroze (pušenje, prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi), fizička neaktivnost je jedan od bitnih čimbenika.

Ginekologija

Imala sam hematom na početku trudnoće, isti je uspješno saniran. Zanima me smijem li se nastaviti baviti tjelesnim aktivnostima?

Kardiologija

Tjelesna aktivnost i koronarna bolest srca

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati brojnih ispitivanja pokazuju da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od 30 minuta smanjuje rizik za nastanak koronarne bolesti srca.