Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika

Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik pojave fibrilacije atrija, fibroze miokarda i kalcifikacije arterijskih stijenki. To nazivamo „paradoks tjelesne aktivnosti“.

Nedvojbeno je redovita tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta temelj KV prevencije, pa i kod već dokazane KV bolesti, a smanjuje i rizik mortaliteta kod KV bolesnika. Idealno bi bilo uključiti sve KV bolesnike u program KV rehabilitacije uz istovremenu promjenu loših životnih navika. KV bolesnici (oni koji su preboljeli infarkt miokarda, kod kojih je provedena KV intervencija ili operacija, koji boluju od angine pektoris, srčanog zatajenja) koji su prošli program KV rehabilitacije imaju 32% manji rizik mortaliteta od onih bolesnika koji nisu prošli taj program. Tim se bolesnicima značajno poboljšava i kvaliteta života.

Tjelesna aktivnost treba biti individualno prilagođena svakom KV bolesniku. Ona je kontraindicirana u sljedećim slučajevima:

slučajevi nekontroliranih poremećaja srčanog ritma,

2 dana nakon akutnog koronarnog sindroma,

akutni miokarditis, endokarditis ili perikarditis,

teška simptomatska aortna stenoza,

dekompenzirano srčano zatajenje,

duboka venska tromboza,

disekcija aorte.

U slučajevima neregulirane arterijske hipertenzije sa sistoličkim tlakom iznad 160mmHg zabranjena je intenzivnija tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost smanjuje krutost arterijskih stijenki, te povoljno djeluje na arterijski tlak.

Poznate su metaboličke dobrobiti tjelesne aktivnosti. Povoljno djeluje na masnoće u krvi, pa smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola, triglicerida. Također povećava inzulinsku osjetljivost i smanjuje razinu šećera u krvi, pa se redovita tjelesna aktivnost preporučuje svim bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti. Tjelesna aktivnost djeluje protuupalno i smanjuje oksidativni stres čime se poboljšava endotelna funkcija arterijskih stijenki i usporava proces ateroskleroze. Redovitom tjelesnom aktivnošću smanjuje se akumulacija masnoća u arterijskim stijenkama, povoljno djeluje na stabilizaciju već postojećih aterosklerotskih plakova i posljedično se osigurava uredna prohodnost arterija. Aerobna tjelesna aktivnost potiče razvoj kolateralne koronarne cirkulacije (ona koja opskrbljuje srčani mišić krvlju) čime se poboljšava perfuzija miokarda. Time se nakon infarkta miokarda ograničava ožiljno područje i poboljšava srčana funkcija.

Važan benefit redovite tjelesne aktivnosti je i u njezinom protektivnom učinku na srčane aritmije, osobito one koje su životno ugrožavajuće ( na primjer fibrilacija ventrikula). Antiaritmički učinak redovite umjerene tjelesne aktivnosti posljedica je poboljšanja ravnoteže autonomnog živčanog sustava, a poboljšava se i varijabilnost srčanog ritma.

Važno je poticati aktivan životni stil jer su njegove dobrobiti u KV prevenciji višestruke putem različitih mehanizama u metaboličkim i protuupalnim procesima, ali i direktnim pozitivnim učincima na miokard i koronarnu cirkulaciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Ravnoteža na tanjuru

Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

Alkohol

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Ehokardiografija

Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna.  U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]

Šarlah

Treba li dijete biti oslobođeno tjelesnog odgoja zbog šarlaha?

puls

Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

COVID-19

Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]