Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu manifestirati kao akutni stresni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj ili sekundarni traumatski stres (vikarijska traumatizacija / stres suosjećanja).  

Zamor suosjećanja i sagorijevanje mogu također biti posljedica dugotrajnog stresa na radnom mjestu i izlaganja traumatskim događajima tijekom pandemije virusom COVID-19.

Neki od savjeta kako se nositi sa stresom i ojačati otpornost:

  • Komunicirajte sa svojim suradnicima, supervizorima i zaposlenicima o stresu vezanim za posao.  
    • Otvoreno razgovarajte na koji način pandemija utječe na vaš posao.
    • Identificirajte čimbenike koji su uzroci stresa i zajednički potražite rješenja.  
    • Raspitajte se tko na vašem radnom mjestu može pružiti pomoć vezano za narušeno mentalno zdravlje.
  • Podsjetite se da svi nalazimo u neuobičajenoj situaciji s ograničenim sredstvima.
  • Identificirajte i prihvatite one stvari nad kojima nemate kontrolu.
  • Prepoznajte da imate ključnu ulogu u borbi s ovom pandemijom i da dajete sve od sebe sa sredstvima koja imate na raspolaganju.
  • Pojačajte svoj osjećaj kontrole dosljednim održavanjem dnevne rutine kada je to moguće – optimalno bi bilo da je što sličnija rasporedu koji ste imali prije pandemije.
    • Pokušajte su osigurati dovoljno sna.
    • Osigurajte si vrijeme da pojedete zdrave obroke.
    • Napravite pauze tijekom smjene i odmorite se, istegnite ili se javite kolegama, suradnicima, prijateljima i obitelji koji su vam izvor podrške.
  • Kada niste na poslu, vježbajte kada ste u prilici. Provodite vrijeme vani u tjelesnoj aktivnosti ili opuštajući se. U slobodno vrijeme radite stvari u kojima uživate.
  • Odmorite od gledanja, slušanja ili čitanja vijesti, uključujući društvene mreže. Ponavljajuće slušanje o pandemiji može biti uznemirujuće i mentalno iscrpljujuće, posebice otkada radite s osobama direktno pogođenim virusom.
  • Ako primjećujete da zloupotrebljavate alkohol ili druge psihoaktivne tvari (uključujući lijekove), potražite pomoć.
  • Primjenjujte tehnike relaksacije (kao što su vježbe disanja i meditacija).
  • Ako ste već ranije bili uključeni u liječenje psiholoških smetnji, nastavite s liječenjem, a ako ste primijetili pogoršanje ili pojavu novih simptoma, porazgovarajte o tome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antibiotici

Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, […]

Interakcije lijekova

Ima li interakcija između ova dva lijeka?

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Lijekovi

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Crvene točkice

Što je uzrok crvenim točkicama na koži nogu?

Alkohol

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]