Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu manifestirati kao akutni stresni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj ili sekundarni traumatski stres (vikarijska traumatizacija / stres suosjećanja).  

Zamor suosjećanja i sagorijevanje mogu također biti posljedica dugotrajnog stresa na radnom mjestu i izlaganja traumatskim događajima tijekom pandemije virusom COVID-19.

Neki od savjeta kako se nositi sa stresom i ojačati otpornost:

  • Komunicirajte sa svojim suradnicima, supervizorima i zaposlenicima o stresu vezanim za posao.  
    • Otvoreno razgovarajte na koji način pandemija utječe na vaš posao.
    • Identificirajte čimbenike koji su uzroci stresa i zajednički potražite rješenja.  
    • Raspitajte se tko na vašem radnom mjestu može pružiti pomoć vezano za narušeno mentalno zdravlje.
  • Podsjetite se da svi nalazimo u neuobičajenoj situaciji s ograničenim sredstvima.
  • Identificirajte i prihvatite one stvari nad kojima nemate kontrolu.
  • Prepoznajte da imate ključnu ulogu u borbi s ovom pandemijom i da dajete sve od sebe sa sredstvima koja imate na raspolaganju.
  • Pojačajte svoj osjećaj kontrole dosljednim održavanjem dnevne rutine kada je to moguće – optimalno bi bilo da je što sličnija rasporedu koji ste imali prije pandemije.
    • Pokušajte su osigurati dovoljno sna.
    • Osigurajte si vrijeme da pojedete zdrave obroke.
    • Napravite pauze tijekom smjene i odmorite se, istegnite ili se javite kolegama, suradnicima, prijateljima i obitelji koji su vam izvor podrške.
  • Kada niste na poslu, vježbajte kada ste u prilici. Provodite vrijeme vani u tjelesnoj aktivnosti ili opuštajući se. U slobodno vrijeme radite stvari u kojima uživate.
  • Odmorite od gledanja, slušanja ili čitanja vijesti, uključujući društvene mreže. Ponavljajuće slušanje o pandemiji može biti uznemirujuće i mentalno iscrpljujuće, posebice otkada radite s osobama direktno pogođenim virusom.
  • Ako primjećujete da zloupotrebljavate alkohol ili druge psihoaktivne tvari (uključujući lijekove), potražite pomoć.
  • Primjenjujte tehnike relaksacije (kao što su vježbe disanja i meditacija).
  • Ako ste već ranije bili uključeni u liječenje psiholoških smetnji, nastavite s liječenjem, a ako ste primijetili pogoršanje ili pojavu novih simptoma, porazgovarajte o tome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Alkohol

Terapija i alkohol – molim mišljenje

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Farmakolog

Gdje mogu napraviti alergološko testiranje na lijekove?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]