Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do 2025. godine.

U promicanju zdravih prehrambenih navika važnu ulogu ima obiteljski liječnik. On može izdvojiti bolesnike kojima je potrebno savjetovanje o prehrani, a to su bolesnici visokog KV rizika, KV bolesnici. Edukacija i konzultacija o zdravoj prehrani su ključne u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Na nivou primarne zdravstvene zaštite tijekom nutricionističkog savjetovanja bolesnika visokog KV rizika treba ustanoviti koji su problemi u prehrani bolesnika, te koje promjene treba uvesti i kako ih ostvariti. Pri tome treba objasniti bolesniku koje pozitivne učinke na zdravlje može postići promjenom loših prehrambenih navika. Takvo savjetovanje zahtijeva timski rad obiteljskog liječnika i medicinske sestre koji trebaju imati odgovarajuću edukciju iz područja nutricionizma.

Bolesniku trebaju dati uz informacije i odgovarajuće pisane materijale o zdravim prehrambenim navikama, poticati bolesnika na pozitivne promjene i pri tome mu biti podrška. Prehrana ima često i psihološku ulogu. Izborom i konzumacijom hrane svaki pojedinac u sebi može uzrokovati emocionalno zadovoljstvo, ali i stres. Zbog toga prilikom nutricionističkog savjetovanja prema bolesniku treba biti obziran jer promjene u prehrambenim navikama mogu uzrokovati psihološki stres. U tom procesu promjena važna je podrška medicinskog osoblja i obitelji. U primarnom medicinskom timu je važno često uključiti i nutricioniste i psihologe.

Kod davanja preporuka o prehrani treba uzeti u obzir i osobne prehrambene, vjerske, kulturološke sklonosti bolesnika, ekonomske mogućnosti i njegov psihološki profil. Savjetovanje i praćenje bolesnika može se vršiti i putem elektronskih konzultacija što je često bolesniku lakše dostupno.

Nutricionističko savjetovanje u programu kardiovaskularne rehabilitacije

KV rehabilitacija uključuje individualno savjetovanje svakog bolesnika o ciljevima i načinu promjene loših prehrambenih navika. KV bolesnici imaju često pridružene druge kronična bolesti i višestruke KV rizične čimbenike. Usvajanje zdravih životnih navika, što uključuje i zdrave prehrambene navike, tim bolesnicima omogućava bolju kvalitetu života, bolje upravljanje KV rizicima i poboljšava preživljavanje. Kako bi se dugoročno usvojile zdrave životne navike, u rehabilitacijskom programu KV bolesnika sudjeluje multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničke psihologe, nutricioniste i fizioterapeute.

Prije započinjanja KV rehabilitacije i određivanja njezinih ciljeva, treba upoznati prehrambene navike bolesnika putem razgovora i pisanih upitnika. Promjene loših prehrambenih navike određuju se prema pridruženim bolestima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija), tjelesnoj masi. Edukacija, sugestije i uvođenje promjena je individualizirano u dogovoru s bolesnikom što omogućava bolju suradnju. Bolesniku treba dati pisanu preporuku o planu prehrane, poticati ga na tjelesnu aktivnost, odrediti ciljeve promjena.