Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do 2025. godine.

U promicanju zdravih prehrambenih navika važnu ulogu ima obiteljski liječnik. On može izdvojiti bolesnike kojima je potrebno savjetovanje o prehrani, a to su bolesnici visokog KV rizika, KV bolesnici. Edukacija i konzultacija o zdravoj prehrani su ključne u usvajanju zdravih prehrambenih navika. Na nivou primarne zdravstvene zaštite tijekom nutricionističkog savjetovanja bolesnika visokog KV rizika treba ustanoviti koji su problemi u prehrani bolesnika, te koje promjene treba uvesti i kako ih ostvariti. Pri tome treba objasniti bolesniku koje pozitivne učinke na zdravlje može postići promjenom loših prehrambenih navika. Takvo savjetovanje zahtijeva timski rad obiteljskog liječnika i medicinske sestre koji trebaju imati odgovarajuću edukciju iz područja nutricionizma.

Bolesniku trebaju dati uz informacije i odgovarajuće pisane materijale o zdravim prehrambenim navikama, poticati bolesnika na pozitivne promjene i pri tome mu biti podrška. Prehrana ima često i psihološku ulogu. Izborom i konzumacijom hrane svaki pojedinac u sebi može uzrokovati emocionalno zadovoljstvo, ali i stres. Zbog toga prilikom nutricionističkog savjetovanja prema bolesniku treba biti obziran jer promjene u prehrambenim navikama mogu uzrokovati psihološki stres. U tom procesu promjena važna je podrška medicinskog osoblja i obitelji. U primarnom medicinskom timu je važno često uključiti i nutricioniste i psihologe.

Kod davanja preporuka o prehrani treba uzeti u obzir i osobne prehrambene, vjerske, kulturološke sklonosti bolesnika, ekonomske mogućnosti i njegov psihološki profil. Savjetovanje i praćenje bolesnika može se vršiti i putem elektronskih konzultacija što je često bolesniku lakše dostupno.

Nutricionističko savjetovanje u programu kardiovaskularne rehabilitacije

KV rehabilitacija uključuje individualno savjetovanje svakog bolesnika o ciljevima i načinu promjene loših prehrambenih navika. KV bolesnici imaju često pridružene druge kronična bolesti i višestruke KV rizične čimbenike. Usvajanje zdravih životnih navika, što uključuje i zdrave prehrambene navike, tim bolesnicima omogućava bolju kvalitetu života, bolje upravljanje KV rizicima i poboljšava preživljavanje. Kako bi se dugoročno usvojile zdrave životne navike, u rehabilitacijskom programu KV bolesnika sudjeluje multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničke psihologe, nutricioniste i fizioterapeute.

Prije započinjanja KV rehabilitacije i određivanja njezinih ciljeva, treba upoznati prehrambene navike bolesnika putem razgovora i pisanih upitnika. Promjene loših prehrambenih navike određuju se prema pridruženim bolestima (arterijska hipertenzija, šećerna bolest, dislipidemija), tjelesnoj masi. Edukacija, sugestije i uvođenje promjena je individualizirano u dogovoru s bolesnikom što omogućava bolju suradnju. Bolesniku treba dati pisanu preporuku o planu prehrane, poticati ga na tjelesnu aktivnost, odrediti ciljeve promjena.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Bademi

Bademi i nesanica

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća