Tjelesna aktivnost i koronarna bolest srca

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Rezultati brojnih ispitivanja pokazuju da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od 30 minuta smanjuje rizik za nastanak koronarne bolesti srca.

Svakodnevna lagana do umjerena tjelesna aktivnost preporučuje za primarnu i sekundarnu prevenciju koronarne bolesti srca.

Poznato je da su višestruki korisni učinci redovite tjelesne aktivnosti. Jedan od njih je smanjenje prekomjerne tjelesne težine i održavanje poželjne tjelesne težine. U korisne učinke redovite tjelesne aktivnosti spada i smanjenje masnoće u krvi i to ukupnog i LDL kolesterola i povećanje zaštitnog HDL kolesterola. Literaturni podaci pokazuju da smanjenje LDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 1%, a povećanje zaštitnog HDL kolesterola za 1% smanjuje rizik za koronarnu bolest srca za 3%. Tjelesnom aktivnošću možemo bolje regulirati razinu glukoze u krvi, a možemo i sniziti povišeni sistolički krvni tlak za otprilike 4-9 mmHg. Također tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na emocionalni profil koronarnih bolesnika, a očituje se u povećanju samopouzdanja i radosti i u smanjenju straha, depresije i agresivnosti. Pozitivne promjene u emocionalnom profilu osobe uvjetuju i pozitivne promjene u ponašanju i  promjene u reakcijama na stresne situacije.

Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, hodanje ili trčanje, trening na biciklergometru ili na pokretnoj traci, vožnja bicikla u prirodi, plivanje i brojne rekreacijske športske aktivnosti.

Težina i trajanje tjelesnih aktivnosti kod bolesnika s koronarnom bolešću srca potrebno je prilagoditi prema rezultatima testa opterećenja tj. ergometrije. Ergometrijom se utvrđuje opterećenje koje bolesnik podnosi izraženo u (Watt/min), u (kpm/min) i u metaboličkom ekvivalentu potrošnje kisikia (MET). Također se određuje maksimalna potrošnja kisika (ml/min), maksimalni krvni tlak i maksimalna frekvencija srca. Temeljem ergometrije liječnik daje savjete bolesniku o težini, oblicima,  intenzitetu i trajanju tjelesne aktivnosti. Na taj način određuje se tjelesna aktivnost  koja je najpovoljnija za zdravstveno stanje bolesnika, dob, kondiciju i eventualne pridružene bolesti koronarnog bolesnika.

Preporuke o tjelesnoj aktivnosti dobiju koronarni bolesnici koji su liječeni u bolnici radi akutnog infarkta miokarda, angine pektoris ili radi operacije srca i bolesnici koji su bili na rehabilitaciji u Krapinskim Toplicama ili u Opatiji. Bolesnici koji nisu liječeni u bolnici mogu dobiti savjete o tjelesnoj aktivnosti od svog kardiologa i od liječnika opće medicine.

Za sve oblike tjelesne aktivnosti vrlo je važno zagrijavanje na početku vježbanja u trajanju od 5-10 minuta kao i hlađenje ili odmor na kraju vježbanja također u trajanju 5-10 minuta.

U svih oblika tjelesne aktivnosti potrebno je izbjegavati statička opterećenja jer kod njih dolazi do naglog povećanja krvnog tlaka i srčane frekvencije.

Redovita tjelesna aktivnost koronarnih bolesnika dovodi do poboljšanja funkcije kardiovaskularnog sustava, do bolje tolerancije napora i do poboljšanja kvalitete života.

Na kraju želim posebno naglasiti da redovita tjelesna aktivnost zbog lakoće i mogućnosti izvođenja zaslužuje biti na prvom mjestu uspješnih način za prevladavanje svakodnevnih stresnih situacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Ravnoteža na tanjuru

Prehrana kod dijabetesa, uz samu medicinsku terapiju, je ključan kotačić održavanja ravnoteže u organizmu. Prehrana i medicinska terapija neodvojivo su povezane na putu liječenja dijabetesa. Ukoliko obroci na našem tanjuru nisu izbalansirani, to će se zasigurno dugoročno odraziti i na ravnotežu u životu i zdravlju. Prehranom možemo utjecati i na prevenciju pojave bolesti kao što […]

puls

Uslijed tjelesne aktivnosti imam povišeni puls. Je li to zabrinjavajuće?

Alkohol

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Ehokardiografija

Prirođene srčane bolesti kod odraslih i tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je važan čimbenik u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Prema preporukama Europskog kardiološkog društva u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se minimalno 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Kod većine bolesnika s prirođenom srčanom bolešću tjelesna aktivnost je sigurna.  U slučajevima već prisutne kardiovaskularne bolesti, pa tako i one koja je prirođena, intenzivna tjelesna aktivnost, osobito […]

COVID-19

Tjelesna aktivnost u okolnostima covid-19 pandemije

Tjelesnu aktivnost i u ovakvim ograničenim mogućnostima treba uvijek poticati. U ovakvim okolnostima uvijek je bolja aktivnost na otvorenom, u prirodi.

Hematom u trudnoći

Imala sam hematom na početku trudnoće, isti je uspješno saniran. Zanima me smijem li se nastaviti baviti tjelesnim aktivnostima?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]