Preporuke za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika nekad i danas – 2.dio

Krajem prošlog stoljeća koncept rehabilitacije srčanih bolesnika bio je dobro utemeljen u zemljama zapadne Europe i u SAD-u. Program rehabilitacije bio je definiran s nekoliko faza…

Preporuke za tjelesnu aktivnost bolesnika nakon IM od 1980. do 1990. godine

Krajem prošlog stoljeća koncept rehabilitacije srčanih bolesnika bio je dobro utemeljen u zemljama zapadne Europe i u SAD-u. Program rehabilitacije bio je definiran s nekoliko faza.

Prva ili hospitalna rehabilitacijska faza s programom tjelesne aktivnosti tijekom bolničkog liječenja bolesnika s akutnim infarktom miokarda (IM).
Druga faza ili konvalescentna rehabilitacijska faza počinje nakon optusta iz bolnice i traje 6 do 8 tjedana.
Treća ili postkonvalescentna rehabilitacijska faza trajanja je od 4 do 6 mjeseci ili još duže i do 12 mjeseci. U svakoj rehabilitacijskoj fazi važno mjesto ima i edukacija bolesnika ovisno o njegovom poznavanju srčanožilnih bolesti i tjelesne aktivnosti.Od 1980. godine meta-analize tradicionalne rehabilitacije srčanih bolesnika pokazuje sniženje mortaliteta za oko 25%. Mortalitet bio je još niži uz provođenje mjera sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti. Rezultati istraživanja pokazali su i smanjenje velikih neželjenih kardijalnih događaja u srčanih bolesnika uključenih u program rehabilitacije. Tjelesna aktivnost i program edukacije koronarnih bolesnika imaju pozitivne učinke na tradicionalne čimbenike rizika, postiže se snižavanje masnoća u krvi, snižavanje krvng tlaka, bolje reguliranje glikemije i smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Rezultati istraživanja dali su nam čvrste dokaze o koristi rehabilitacije srčanih bolesnika, a program rehabilitacije postaje integralni dio liječenja srčanih bolesnika.

Preporuke za tjelesnu aktivnost bolesnika nakon IM u 21. stoljeću

Loše životne navike kao što su pušenje duhanskih proizvoda, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost danas su široko prihvaćeni kao vodeći čimbenici rizika koji povećavaju rizik neželjenih srčanožilnih događaja. Ustanovljeno je da redovita tjelesna aktivnost smanjuje smrtnost za 25-30% bolesnika s dokazanom bolešću srca. Nadalje redovita tjelesna aktivnost koronarnih bolesnika utječe na bolju kontrolu multiplih čimbenika rizika kao što su gojaznost, hiperglikemija, krvni tlak i razina kolesterola u krvi. Današnje su preporuke za tjelesnu aktivnost trajanja 150 minuta tjedno srednjeg intenziteta, aerobne vježbe ili 75 minuta tjedno jačeg intenziteta, aerobne vježbe ili kombinacija vježbanja srednje teškog i teškog intenziteta. U programu rehabilitacije srčanih bolesnika središnje mjesto ima tjelesna aktivnost uz psihološku potporu bolesnika, dijetetske mjere, edukaciju bolesnika i uklanjanje čimbenika rizika koji su promjenljive naravi. Tjelesna aktivnost je kontrolirana i programirana za svakog bolesnika.

Tjelesne aktivnosti obuhvaćaju tjelovježbe, trenig na biciklergometru ili na pokretnoj traci, hodanje na trim stazama u prirodi, plivanje i rekreacijske sportske aktivnosti i vježbanje na raznim spravama za poboljšanje kondicijske sposobnosti. Intenzitet i trajanje svakog oblika tjelesne aktivnosti temelji se na kliničkom statusu i na rezultatima testa opterećenja svakog bolesnika.

Razlikujemo tjelesnu aktivnost visokog opterećenja, srednje teškog opterećenja i niskog opterećenja.

Rezultati brojnih studija pokazali su korisne učinke tjelesne aktivnosti koronarnih bolesnika. Korisni učinci su smanjenje smrtnosti i smanjenje incidencije velikih neželjenih kardijalnih događaja. U rehabilitaciji srčanih bolesnika središnje mjesto ima tjelesna aktivnost i vježbanje. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da svi bolesnici koji podnose preporučene tjelesne aktivnosti, individualne vježbe s postupnim povećanjem intenziteta i trajanja vježbanja mogu biti uključeni u programe rehabilitacije.

Danas smo svjedoci napretka u uklanjanju čimbenika rizika koji su promjenljive naravi, napretka u revaskularizacijskim procedurama uz ranu mobilizaciju bolesnika s akutnim IM. Zbog toga je danas značajno kraće trajanje liječenja u bolnici nego u prošlom stoljeću, a time i manje smanjenje kondicijske sposobnosti bolesnika. Danas se već naveliko koriste nove tehnološke mogućnosti interneta, mobilnih telefona uz razne mobilne aplikacije poznate pod nazivom eZdravlje, engl. eHealth. Na taj način možemo komunicirati s bolesnicima i imati nadzor na daljinu uz kontrolu srčanoga ritma, srčanih aritmija, simptoma bolesnika itd. Postoje također i interaktivni „online“ programi s mobilnim aplikacijama na mobilnim „pametnim“ telefonima, te mogućnosti praćenja potrošnje energije kod tjelesnih aktivnosti, izračunavanje broja prijeđenih koraka ili broja kilometara tijekom šetnji ili trčanja.
Pomoću dodatnih uređaja npr. srčani monitor i mobilne aplikacije na mobilnom „pametnom“ telefonu putem interneta moguće je slanje bolesnikovih podataka u bolnicu kod tzv. nadzora na daljinu.

U zaključku, u zadnjih 100 godina u potpunosti su se promijenile preporuke za tjelesnu aktivnost koronarnih bolesnika. Preporuke su bile od  mirovanja u bolničkom krevetu početkom prošloga stoljeća pa do rane mobilizacije bolesnika nakon IM u drugoj polovici prošlog stoljeća. Danas uz program tradicionalne rehabilitacije srčanih bolesnika i sekundarne prevencije model rehabilitacije u stalnom je napretku, on je fleksibilan i usredotočen na preventivne mjere i individualne potrebe bolesnika. Velike su mogućnosti eZdravlja, a u skoroj budućnosti biti će sve veća i njegova implementacija u rehabilitaciji i korisna široj populaciji srčanih bolesnika u kontekstu promjena njihovih loših životnih navika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Inzulin

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Mirovanje

Povećan puls u mirovanju – je li problem psihičke ili fizičke prirode?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]