Možet eli mi očitati nalaz – MSCT koronarografija

Poštovani, imam već 11 godina probleme sa srcem, nakon poroda srčana kompenzaciji 2012. Godine..
2005. Liječena od NHL.
U 2. Mj. Ove godine ponovno srčana dekompenzacija, zaliveno srce vodom sada obavljena pretraga msct koronografije po prvi put. Molila bih pojašnjenje nalaza ako je ikako moguće. Do sad sam znala da imam problem propuštanjem vode, uvijek imam malo izljeva, i oštećenja 3 zaliska. A za ovaj problem koji se sad pokazao nisam znala. Molim pomoć.. Unaprijed Vam hvala.
Ne detektira se LM – do račve, te dalje LAD i CX tipične pozicije tipičnih anatomskih odnosa – bez uvjerljivog nalaza u smislu anomalnog ishodišta. Po svemu se radi o ranoj okluziji ili ageneziji LM. Koliko je moguće procijeniti na ovoj metodi, LAD i CX se po svemu kolateralno-periferno pune iz periferne RCA – koja je naglašeno dominantna,tipične pozicije ostija/tipičnih anatomskih odnosa. Inače LAD i CX vrlo gracilnog prikaza. Ostijalno na RCA, neopstr-do
granična mekša lezija. Dalje politop neopstr mješ ats promjene. PD i PL grane bez evidentne ats lezije/stenoze. Pri kraju proks segm RCA – kraći, plići MB.

27.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Nalaz koji se opisuje na MSCT koronarografiji ukazuje na problem opskrbe krvi kroz deblo lijeve koronarne arterije (nisu u opisu sigurni da li je ova arterija slabo razvijena ili je zatvorena), te su se razvile manje arterije i značajniju opskrbnu ulogu je preuzela desna koronarna arterija u svrhu krvne opskrbe srčanog mišića. U desnoj koronarnoj arteriji se opisuju aterosklerotske promjene, te manji prijelaz srčanog mišića nad početnim dijelom iste arterije koji također može ometati protok krvi, osobito u psihofizičkom stresu. Preporučujem da se s ovim nalazom svakako javite invazivnom kardiologu koji će odlučiti o daljnjim dijagnostičkim pretragama (pitanje invazivne koronarografije), ali i terapijskom postupanju.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]