MSCT koronarografija – molim mišljenje

Poštovani, bio sam na Msct kardiografiji.

Nalaz je sljedeći:

Lmca: uredne morfologije
Lad: difuzno aterosklerotski promjenjen sa ishodišno lokaliziranim neopstruktivnim mješanim plakom
D1: visoko odvajanje, uredne morfologije
IB: uredne morfologije
LCx: aterosklerotski promijenjena u prednjem segmentu sa nekoliko neopstruktivnih plakova, u daljnjem dijelu uredne morfologije.
OM1: uredne morfologije
RCA: dominantna; uredne morfologije

Imam 60 godina, trčim i idem u gym. Dali mogu nastaviti, ne osjećam nikakve tegobe – tu mi se u nalazu preporuča umjerena aktivnost.
i u zaključku u slučaju progresije invazivna koronografija.
Dali bi onda ugrađivali stentove, ima li neka druga opcija i molim vas možete li mi reći kakav je generalno nalaz.

Unaprijed zahvaljujem,

 

2.7.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Nalaz MSCT koronarografije ukazuje da imate dvožilnu aterosklerotsku bolest. Budući za sada aterosklerotske promjene stijenki tih arterija ne uzrokuju značajno suženje, kardiolog vam je preporučio odgovarajuću terapiju i kontrole. Svakako treba ergometriju nakon ove pretrage ponoviti za 3-6 mjeseci. Neophodno je sve kardiovaskularne rizične čimbenike držati pod kontrolom uz redovito praćenje krvnih pretraga (lipidogram, šećer u krvi), arterijski tlak. Redovita umjerena tjelesna aktivnost je poželjnja, ali nemojte se izlagati većim tjelesnim opterećenjima. Ukoliko osjetite bilo kakve simptome ili da se brže umarate, odmah se javite kardiologu. Tada će se odlučiti za invazivnu koronarografiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]