Nodalni ritam

Postovana kardiologice imala sam tada nodalni ritam 56,no meno zabiljezi pametni sat i nocu 30 otkucaja u minuti SPO2 JE KROZ NOC 79% na 29 sekundi ukupnog spavanja…E sad Holter je izmjerio 56otkucaj nodalnog ritma,no ja sam sigurna 100% da ide i do 30 puls…PISE TRAJANJE NODALNOG RITMA OD 9 DO 92 SEKUNDE…Bila sa C2 na HMP kardio i pulmo.Kardio kaze sve okej imas 130kg 168cm mrsavljenje i pulmologu jer apnea moze to izazivati.A pulmolog mi je rekao po opisu simptoma moga muza hrkanja i hvatanja zraka da je sigurno apnea i da ce me nazvati na spavanje u bolnicu da se vidi…Mene zanima taj nodalni ritam P vala nema 13 puta u noci…To ima veze sa atrijima ili sa SA,AV cvorovima koji prenose impulse..I recite mi svoje misljenje NIKAD NAJMANJI PULS NIJE 29 CUDNO MI JE..NEGO 30….ETO TAJ DAN HOLTERA 56,JUCER 50….PISE MI DG PAROKSIZMALNI NODALNI RITAM I KARDIOLOG KAZE SA MOJE STRANE JE SVE 5 SKIDAJ KILE PULMO CE TE OBRADITI.DA BIH CJELI HOLTER POSLALA JAKO DOBROM STAROM KARDIOLOGU U ZAGREB KOJI KAZE HOLTER NORMALAN SRCE BO…(moguca sleep apnea) znaci i on je odmah bez da mu se reklo nanjusio apneu dobio je samo 20 stranica holter ekg-a!Znaci to u praksi,teoriji je tako?Nisam se direktno ja cula sa njim pa pitam…I kardiolog je bio jako ljut zbog ljeka Seroquel 200XR…Jer otkad njega pijem sam dosla sa 77kg na 130.Znaci tableta nema kalorija koliko se razumijem,ali me tjera jesti i pijem ju u 19 taman za debljanje vrijeme.LP i oprostite na ponovnom upitu pisem bas radi te bradikardije 30 koja je vrlo niska,a spomenula ste da je to bitno.VES NISTA 3 SVES I 13 IVR…NEMA PAUZA NEMA NISTA…HEHEH NEMA P VALA!LIJEP POZDRAV

28.10.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Nodalni ritam znači da impuls započinje niže u atriju, odnosno u AV čvoru. Nodalni ritam može nastati sponatano, obično zbog usporenog stvaranja impulsa u SA čvoru (većinom ako frekvencija padne ispod 40/min) ili zbog prestanka rada SA čvora ili zbog patološke ekscitacije AV čvora. Zato se često  nodalni ritam javlja noću kad dolazi do pada srčane frekvencije. Frekvencija nodalnog ritma niža je od frekvencije sinusnog ritma, obično ispod 60/min. Budući kod vas nema značajnih pauza u radu srca, duljih od 2 sek, kardiolog vam je rekao da se ne brinete. Sindrom apneje u snu doprinosi nastanku različitih poremećaja srčanog ritma ukoliko se ne liječi. Ako kod vas postoji sumnja na pojavu apneja u snu, treba učiniti polisomnografiju kako bi se ona dijagnosticirala.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]