Osjećaj treperenje srca i preskakanje srca

Ima 31 godinu visoka sam 1.72 imam 120kg imam visoki tlak unazad 10 godina bila sam na terapiji ormidol od 25 mg unazad tri mjeseca
Počeli su mi se pojavljivati opreskoci srca koji su trajali skoro cjeli dan nudila sam se snima i išla spavat drugih simptoma nisam imala par puta mi se javio osjećaj ko da srce drhte da nije u ritmu trajalo je jedno deset sekundi i ostala sam bez zraka bila na hitnoj poslali me doma rekli da je od stresa nalaza imam povisene kolesterol trigliceridi su normalni željezo normalno šećer normalan hormoni štitnjače su uredu radila sam ultrazvuk srca(Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op. admina) kardiolog mi je promijenio terapiju bisoprolol 5 mg ujutro i piramil 2.5mg navečer i aspirin protect meni unazad pet dana ponovo se javljaju preskoci da li je to normalno pod terapijom i jedno drhtanje srca neznam više šta da radim strah me ti preskoke jel sam sama sa djetetom cjeli dan i ne mogu stalno ići na hitnu kako da ustanovimo zbog čega mi se to desava i što da radim kad me to uhvati da idem na hitnu ili ne da li da ponovo idem kardiologu

3.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

 Poštovana,

Osjećaj napravilnog rada srca koji imate, a uz učinjene dijagnostičke kardiološke pretrage (UZV srca, EKG, Holter EKG-a) koje su u granicama normale nije ništa zabrinjavajuće. Vjerojatno se radi o bezopasnoj aritmiji. Preporučena terapija je dobra i sigurno će Vam umanjiti tegobe u skoroj budućnosti. Uz ovu terapiju još se može dodati sedativ npr. normabel. Znači ne morate biti zabrinuti i nije potreban ponovni pregled kod kardiologa. Bilo bi dobra i vrlo korisna za Vaše zdravlje redukcija tjelesne težine. Smanjenje prekomjerne tjelesne težine dovodi do smanjenja krvnog tlaka i do smanjenja tegoba koje ste opisali i do poboljšanja oćeg zdravstvenog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]