Otežano disanje

oštovani,

unazad tjedan dana otežano dišem, fali mi zraka, stalno imam potrebu udisati.. Bila sam 2 tjedna na fizikalnoj terapiji za vratnu i torakalnu kralježnicu. Prije 3 tjedna zbog bolova u prsima i leđima sam bila kod kardiologa i EKG je u redu. Preslušao mi je i pluća i sve je ok, ništa se neobično ne čuje. Mene sad strah da nemam rak pluća.Nisam pušač, imam polenoznu alergiju, najjače za vrijeme cvata ambrozije.Prije 2 godine sam radila spirometriju koja je bila ok i RTG pluća i srca isto ok, samo je bio naglašeniji bronhovaskularni crtež jer sam imala neku virozu ili tako nešto. Znam da rak pluća većinom pogađa pušače, ali u zadnje vrijeme sve više cujem da su ih dobili i nepušaći. Sad sam ja, ovakva anksiozna kakva jesam, u turbo strahu. Prije 2 tjedna mi je uletio krivo komad pršuta, pa bila na hitnoj gdje bi je napravljena endoskopija i utvrđeno da nema ništa u gronjim dišnim i probavnim putevima samo mi je malo crvenija sluznica jer me pršut malo zarezao. Što da radim, da idem na pregled, da sve prepišem anksioznosti… ? Hvala

13.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Opisane tegobe mogu biti uzrokovane alergijom koju ste navela ili virozom. Za dijagnostiku bolesti dišnog sustava trebate se obratiti liječniku pulmologu tj. specijalisti za plućne bolesti. On će nakon kliničkog pregleda indicirati određene pulmološke dijagnostičke pretrage te će Vas osloboditi sada pristutnog straha od karcinoma pluća. Bolovi u leđima i prsima mogu biti uzrokovani promjenama na kralježnici. Nakon fizikalne terapije sigurno će te imati poboljšanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]