Otežano gutanje

Poštovani, imam 23 godine i imam problem s kojim se nikad prije nisam susreo te ga nikako ne mogu riješiti pa sam Vas htio zamoliti za pomoć ili barem pokoji savjet. Krajem 11. mjeseca prošle godine prebolio sam koronu, međutim i dalje sam jako kašljao sve do kraja 12. mj. i zapuhao bi se čim bi započeo nešto fizički radit, ma da prije nisam ni bio nešto aktivan fizički. Ne znam ima li ikakve poveznice zapravo sa mojim najvećim problemom ali to sam morao naglasit. Početkom 1. mjeseca ove godine dok sam jeo nešto za ručak mislim da je bio neki roštilj, neki mesni proizvod. Kad sam hranu progutao osjetio sam da je otišlo u “krivom smjeru”. Uspaničio sam se naravno, ali znao sam da se ne radi o gušenju nit mi je hrana ušla u dušnik. Tako je trajalo tjedan dana i ništa kruto više nisam mogao progutat, osjećao sam stalno kao da mi je i dalje to “nešto” u jednjaku i nikako da ode u želudac. Posavjetovao sam se s liječnikom opće prakse, međutim slao me na vađenje krvi, analizu stolice, vađenje hormona štitnjače itd. i naravno da pripazim na ishranu neko vrijeme. Međutim nalazi su bili sasvim u redu, ali problem je i dalje postojao, mnogi su me nastojali uvjerit da je to samo psihosomatski poremećaj i da ne postoji zapravo nikakav problem, možda i naravno pretjerani stres tokom godina ili neispravan način prehrane kroz život što je u mojoj situaciji istina. Ali negirao sam sve to jer sam inače zdrav i stvarno nisam nikakve tegobe nit bolesti prošao kroz život. Nakon mjesec dana i svih urednih pretraga doktor me poslao kod specijalista otorinolaringologije zbog sumnje na disfagiju. Obavio sam fiberskopiju i pronašli su mi neko strano tijelo žućkaste ili smećkaste boje ali bilo je otežano za vidjet zbog sline. Nakon toga sam išao i na radiologiju te nakon akta gutanja sve je bilo uredno te sam za terapiju dobio 2×20 mg acipana sljedećih 15 dana i nakon toga po 1 tabletu još 15 dana. I naravno u slučaju parzistiranja smetnji pregled kod gastroenterologa. Ja nisam ni mogao zapravo gutat tablete čak ni one najmanje što mi prije nije bio problem. To se sve odužilo i prošlo je 2 mjeseca i izgubio sam 10kg i došao na 60kg na visinu od 180cm. Nisam mogao čekati mjesec dana te sam otišao gastroenterologu i naravno odmah sam odradio gastroskopiju, nije bilo vidljivog stranog tijela, želudac uredan ali postoji blaži refluks. Nakon toga sam dobio kapsule nexium koje mogu otvoriti i lakše progutat sadržaj, međutim kapsule nisu postojale na našem tržištu pa sam za zamjenu dobio od doktora opće prakse emanera kapsule od 40 mg x 2 dnevno te nakon 2 tjedna kontrola. Naravno promjenio sam komplet prehranu i uredno uzimao kapsule. Prošlo je 2 tjedna ja sam i dalje miksao hranu i nisam ništa kruto mogao pojesti i nisam osjetio neki pomak na bolje. Terapija mi se samo produžila, a ja ne znam više šta da radim. Nakon toliko vremena naravno da postoji strah od samog gutanja svega sada ali i dalje problem nije riješen. Ne znam više kome da se obratim. Stvarno Vas ljubazno molim za neko riješenje. Hvala Vam puno.

5.3.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Refluksna ezofagealna bolest može uzrokovati smetnje gutanja, suh nadražajni kašalj. Kod Vas se zbog subjektivnih tegoba koje osjećate razvila tjeskoba koja može pogoršati i simptome ezofagealnog refluksa.
Obavili ste potrebne pretrage, a osobito je važna gastroskopija kojom se postavila dijagnoza. Terapija koju ste dobili treba se uzimati prema gastroenterološkoj preporuci i ne mora odmah dovesti do poboljšanja, ali s vremenom hoće. Savjetujem da se konzultirate sa psihijatrom ili psihologom koji Vam u psihoterapijskom razgovoru mogu pomoći u liječenju, svladavanju straha, odnosno tjeskobe zbog nastalih simptoma i svakako sve nejasnoće u svezi Vašeg stanja uputite gastroenterologu. S njim porazgovarajte i o svojoj prehrani.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]